Prvi jesenski marijanski blagdan posvećen je Gospi od Otkupljenja ili Otkupiteljici robova.
Prema tradiciji Blažena Djevica Marija, Majka čovječanstva, ganuta samilošću prema porobljenima ukazala se 1218. sv. Petru Nolascu te mu naložila da osnuje novi red, koji će se posvetiti otkupljivanja robova. Svetac je poslušao, a u ostvarenju toga ideala pomagali su mu Jakov I., aragonski kralj i dominikanac sv. Rajmund de Penafort.
Tako je osnovan novi red Majke Božje de Mercede za otkup robova. Red je odobren 1235. Slavi se od 1615., a za njega su zaslužni redovnici mercedarijevci koji su se borili za otkup i oslobođenje duša što su ih Saraceni (Arapi iz Španjolske, muslimani) porobili. Taj je Gospin blagdan papa Inocent XI. proširio na cijelu Španjolsku, a Inocent XII. 1696. na cijelu Crkvu.
Redovnici su pod njezinim okriljem i uz najveće žrtve spasili iz ropstva više od 70 000 ljudi, a djeluju i danas na svim kontinentima, posebno u misijama. Danas, kad još ima toliko nedužno osuđenih na lišenje slobode, dobro je svetkovati ovaj blagdan, kao dan čovjekova prava na slobodu, dan zatočenika i logoraša. Ivan Pavao II., u svojoj je enciklici poručio: „Otkupitelj čovjeka, došavši na zemlju da otkupi ljudski rod, kao prvu stvar vratio mu je slobodu." Gospu od Otkupljenja najviše štuju vjernici u španjolskim pokrajinama Aragoniji i Kataloniji te u Latinskoj i Južnoj Americi.
