Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani još 16. ožujka 1934.godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: «Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove.
Ako je suditi po pećinama koje postoje na području Brotnja, pa i župe Međugorje, nije isključeno da je na tom području čovjek živio još u starije kameno doba. Iz mlađeg kamenog doba postoje materijalni dokazi o postojanju predilirske kulture i civilizacije na tom području.
U starije brončano doba pojavljuju se ilirska plemena. O intenzivnom životu Ilira posebno svjedoče bakreni predmeti nađeni na ovim prostorima. Iz tog vremena potječu utvrđena naselja na uzvišenjima tzv. gradine, koje su. U samo križište ugrađene su moći Isusovog križa dobivene upravo za tu priliku iz Rima. Od tada se na Križevcu slavi sv. Misa u prvu nedjelju nakon Male Gospe, u čast blagdana Uzvišenja Svetog Križa.
Prema svjedočanstvu vidjelaca, u poruci od 30.08.1984 Gospa je rekla: «I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili. S početkom Gospinih ukazanja, na Križevcu se počeo moliti Križni put. Postaje su u početku bile označene drvenim križevima, a 1988. godine su bili postavljeni brončani reljefi (djelo prof. Carmela Puzzola). Na svakome od njih (osim u Getsemanskom vrtu) nalazi se Gospa. Križevac za hodočasnike znači poziv da susretnu Isusa u njegovoj Muci i otkriju njegovu ljubav.
24.11.2001, na prvu obljetnicu smrti fra Slavka Barbarića, na mjestu na kojem je dušu predao u Gospodinove ruke podignut je spomen: fra Slavkov reljef u bronci ugrađen u kamen. Između dvije postaje Križnog puta, ostat će kao znamen i spomen na čovjeka koji je govorio ono što je mislio i činio ono što je govorio, slijedeći Evanđelje i poruke Kraljice Mira.
![]()
