Novac koji dobivamo samo dijelom pripada nama, on na svoj način pripada i svima kojima je Crkva poslana, a posebno potrebitima, rekao je nadbiskup Mate Uzinić gostujući na HRT-u u emisiji Romana Bolkovića “1 na 1”. Govorio je o različitim temama: o opasnostima nacionalizama, o potrebi otvorenosti i bratstva, o Papi Franji, o nedostatku i potrebi dijaloga naše Crkve: unutarcrkvenog i dijaloga sa suvremenim svijetom. Govorio je također o Dubrovačkoj ljetnoj školi teologije koju je pokrenuo 2019. godine te o zadaćama teologije, samokritičnosti u ekumeni, neposjedovanju istine…
Uzinić je prvi put financije jedne biskupije učinio javnima. Otkrio je i zašto.
– To po sebi ne bi trebalo biti ništa neobično, to je danas standard koji bi svi pa tako i u Crkvi trebali slijediti. Ja sam to učinio zbog određenih teškoća na koje sam naišao i određenih loših poteza, trebalo je pokazati žaljenje zbog toga što se dogodilo i pokazati da želimo ići u drugom smjeru. Transparentnost pomaže više onom tko je transparentan, nego onom kome se kroz transparentnost šalje poruka, rekao je Uzinić.
– Većina toga što dobivamo od RH služi nam za svakodnevne stvari, nema tu bahatosti i pretjerivanja, većina svećenika ima prosječna ili čak ispodprosječna primanja, sve drugo je velika fama. To nam pokazuje i financijsko izvješće u dubrovačkoj biskupiji. Sav novac koji Crkva prima se treba trošiti za tri svrhe. Prva svrha je poslanje zbog kojih Crkva postoji da može naviještati Božju riječ – gradnja novih objekata, pastoral, evangelizacije. Druga svrha je uzdržavanje svećenika, biskupa da možemo dostojanstveno živjeti, ne da se bahatimo. Treća svrha zbog koje Crkva posjeduje dobra je pomoć potrebitima, dodao je nadbiskup.
Uzinićevo geslo je “Od ljudi za ljude”. Na dan kad je trebao odgovoriti hoće li prihvatiti službu dubrovačkog biskupa nadahnuo ga je tekst iz poslanice Hebrejima iz koje je izvukao to geslo, a koje je na kraju prihvatio i kao svoje poslanje.
– Ja nisam nešto poseban, nisam pao s neba, slab sam čovjek, ja sam grešnik. Dolazim iz sasvim obične, seoske radničke sredine. Želio sam sebi to osvijestiti da se ne bi zbog službe uzoholio, rekao je.
Uzinić je nedavno proslavio 10 godina biskupske službe, a priznao je da je kao student imao krizu te je razmišljao o napuštanju svećeničkog poziva.
Utjecaj pape Franje
Uzinić je otkrio kako je papa Franjo utjecao na formiranje njega kao osobe i svećenika.
– Njegova neopterećenost protokolom i poruke koje govori – Crkva koja više nije kraljevski dvorac zatvoren u sebe, koja se brani od svijeta, nego Crkva koja je postala poljska bolnica koja ide prema svakom čovjeku da mu vida rane. Znam da postoje neke stvari koje moram činiti, ali trudim se ne biti time opterećen, rekao je.
Papa Franjo, kazao je Uzinić, nudi politiku koja je zainteresirana za opće dobro, ali ne isključuje svakog pojedinog čovjeka i njegovo dobra.
– To je politika za narod, nije nacionalistička nego je univerzalna. To je politika kojom se ne brinemo za privatne interese nego se brinemo za dobro onih koji su nam povjereni, rekao je.
Upitan je li u današnjoj Europi moguće propagirati viziju politike u kojoj je nacionalizam neprihvatljiv, Uzinić je rekao:
– To ne znači ne ljubiti vlastiti narod, nego ne misliti da smo veći od drugih i ne mrziti druge. Papa encikliku Fratelli tutti ne upućuje samo nama katolicima, ona je upućena svakom čovjeku bez obzira na naše razlike. On s druge strane traži sugovornike, nijednu encikliku nije napisao samo s pozicije Katoličke crkve. Radikalizam koji je prisutan u svijetu islama, Papa ne želi rješavati napadom, odbijanjem ili zatvaranjem, nego želi pomoći islamskom svijetu da sam prebrodi tu situaciju tražeći sugovornike u tom svijetu, rekao je.
