Organizatori kongresa su Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija PAMI i Župa sv. Jakova Međugorje.
Kongres ima međunarodnu razinu te će se održavati na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Kroz intenzivna dva dana programa moći će se čuti čak 23 izlaganja o različitim temama koje se odnose na Međugorje., poput: Međugorje – doprinos novoj evangelizaciji u Crkvi otvorenoj sinodalnosti, Pape i Međugorje, Marijanska svetišta kao locus theologicus, Povijesno-spasenjski kairos međugorskih ukazanja, Značenje i kriteriji prosuđivanja marijanskih ukazanja u postteološkom vremenu, Ukazanja u Međugorju u kontekstu drugih marijanskih ukazanja u 20. Stoljeću – Moguće pastoralne implikacije, Fra Slavko Barbarić i Crkva prema Gospinim porukama, Mogućnosti kršćanskoga svjedočenja prema fra Slavku Barbariću, Međugorje – poziv i odaziv, Župna zajednica – „duhovni i crkveni stil svetišta“ i međugorska stvarnost, Međugorje kao izvor duhovnih zvanja, Ispovjedna praksa u Crkvi i međugorski obnoviteljski poticaji, Molitva krunice: „čist i nježan poljubac presvetoj Djevici“, Pobožnost, glazbena nadahnuća i izričaji štovanja Kraljice mira u Međugorju, Gospa u Isusovu životu i na križnom putu – Hod na Križevac i Podbrdo, Život i poslanje Majčina sela…
Predavači na kongresu su: Stefano Cecchin, Gian Matteo Roggio, mons. Vlado Košić, Tomislav Pervan, Ivan Dugandžić, Marinko Šakota, Danko Perutina, Branko Murić, Fran Ćorić, Josip Šimić, Veronika s. Nela Gašpar, Mladen Parlov, Josip Šimunović, Daniel Patafta, Andrea Filić, Anto Barišić, Serđo Ćavar, Nedjeljka s. Valerija Kovač, Ivan karlić, Petar Maskaljević, Veselka s. Stjepanka Stanić, Katica s. Katarina Koprek, Ivan Marčić, Lidija Miler, Tomislav Filić, Marija Pehar, Silvana Dragun…
Treći dan, nedjelja, rezerviran je za posjetu Etno selu sa sv. misom u 11,00 sati koju će predslaviti mons. dr. sc. Vlado Košić.
Uz ostale molitvene trenutke najvažnije će biti sudjelovanje u večernjem molitvenom programu u župnoj crkvi pa će misno slavlje prvoga dana kongresa, u petak, predslaviti mons. Aldo Cavalli, a drugoga dana, u subotu, predslavitelj će biti mons. dr. sc. Petar Palić.
Program kongresa pogledajte OVDJE.
Više o nastanku Hrvatskog mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Među hrvatskim teolozima, koji su sudjelovali u radu VI. međunarodnoga mariološkoga kongresa u Zagrebu od 6.-12. kolovoza 1971., nastala je zamisao da se na hrvatskome jezičnom području osnuje Mariološko društvo ili slično tijelo, kakvo već postoje i djeluju unutar drugih naroda s dugom i časnom katoličkom tradicijom. Predložena je za to inicijativa Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu kao najvišoj katoličkoj znanstveno-teološkoj ustanovi hrvatskog naroda, što je Fakultetsko vijeće prihvatilo 6. prosinca 1971. u smislu svog Statuta.
Na inicijativnom sastanku, 15. prosinca 1971. dogovoreni su opći obrisi Hrvatskoga mariološkog instituta te izabran Inicijativni odbor, koji je izradio nacrt Pravilnika, prihvaćen na osnivačkom saboru 9. ožujka 1974., a u skladu s njim izabrano je privremeno Vijeće.
Pravilnik je prihvatilo Fakultetsko vijeće Katoličkoga bogoslovnog fakulteta 20. svibnja 1974. na redovitoj sjednici, a Veliki kancelar Fakulteta ga je potvrdio.
Odmah po osnutku, Hrvatski mariološki institut uključio se svojom jezičnom sekcijom u rad međunarodnih mariološko-marijanskih kongresa u Rimu (1975.), Zaragozi (1979.), na Malti (1983. ), u Kevelaeru (1987.), Huelvi (1992.), Czestochowi (1996.), Rimu (2000. i 2004.), Lurdu (2008.), Rimu (2012.), Sevilli (2014.) i Fatimi (2016.), koje organizira Papinska međunarodna marijanska akademija sa sjedištem u Rimu.
Hrvatski mariološki institut je organizirao i nacionalne znanstvene simpozije u Splitu (1976.), Mariji Bistrici (1981.), Zagrebu i Mariji Bistrici (1984.), Zagrebu (1988.), na Trsatu (1990.), u Mariji Bistrici (1998.), Splitu (2002.), Ðakovu i Aljmašu (2005.), Dubrovniku (2007.), Oštarijama (2010.), Sinju (2013.), Sisku (2015.) i Travniku (2018.), na koje je okupio stručnjake s različitih područja znanosti i obradio brojna marijanska pitanja s hrvatskog područja.
Hrvatski mariološki institut neprekinuto je od osnutka pa do danas organizirao i izvodio znanstveno-istraživački i visokostručni rad o mariološkim i marijanskim temama iz područja teoloških i drugih srodnih disciplina.
Svrha Hrvatskoga mariološkog instituta (HMI) je promicati i ostvarivati znanstveno proučavanje kako povijesno-kritičkih tako spekulativno-teoloških problema o presvetoj Bogorodici, Blaženoj Djevici Mariji unutar misterija Krista i Crkve, vodeći pritom posebno računa o prošlosti i sadašnjosti Katoličke crkve i kršćanske vjere u Hrvatskoj.
Hrvatski mariološki institut neprekinuto je od osnutka pa do danas organizirao i izvodio znanstveno-istraživački i visokostručni rad o mariološkim i marijanskim temama iz područja teoloških i drugih srodnih disciplina.
Fakultetsko je vijeće Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu statutarnom odredbom (usp. Statut KBF-a, čl. 17) dana 8. srpnja 2011. uskladilo djelovanje Hrvatskog mariološkog instituta s civilnim i crkvenim propisima.
Isto tako mu je svrha promicati autentično štovanje Blažene Djevice Marije, posebno u našim krajevima. Pritom stalno ima pred očima ekumensku dimenziju marijanske teologije, posebno u odnosu prema istočnom pravoslavlju i o sličnoj dimenziji u odnosu prema islamu.
