Proljeće je vrijeme sadnje. Ono što sada posadimo, donijeti će svoj rod na ljeto. Ako se sada ništa u zemlju ne stavi, ne može se ništa na ljeto ni očekivati! Razmišljala sam o tome, dok sam se pogurenih leđa teturala između zemljanih brazda u koje sam sadila škrilje krumpira. I nehotice došle su mi na pamet Isusove rečenice iz Evanđelja: „Ako zrno koje baciš u zemlju ne umre, ostaje samo. Ako umre, donosi obilat rod!“ Da, koliko je važno da ove škrilje krumpira ili svako zrno koje se sada u proljeće sadi „umre“, jer inače ostadosmo gladni na ljeto. Ljepota i važnost sjemena je upravo u njegovoj moći umiranja i donošenja ploda. Najcjenjenije sjeme je ono koje će u najvećem postotku umrijeti i biti plodonosno. O kako je važna ta smrt sebi. Kako je važna ta smrt sebičnosti. Kako je važno to darivanje sebe drugima. Darivanjem sebe, daruješ drugima život: hraniš ih! Na poseban je način to opipljivo u obiteljskim odnosima, u ovim poljoprivrednim i stočarskim radovima… Tu najkonkretnije vidiš kako tvoja žrtva rađa život oko tebe. I Gospa kao da nam ovih dana to veli: „Vi djeco moja, istinskom ljubavlju rasvijetlite tamu sebičnosti koja sve više obavija moju djecu. Budite velikodušni. (…) Ljubiti znači davati se, podnositi, a nikada ne suditi. (usp. poruka Mirjani 18.03.2017.)
I kao što će ono što sadiš sada, donijeti plodove u kojima ćeš moći uživati na ljeto, tako isto plodove svakodnevnog sadašnjeg umiranja sebi, pokupit ćeš jednom u „vječnom ljetu“ – u vječnosti. Sv. Franjo kaže kako ćemo jednom gore u nebu naći samo ono što smo ovdje na zemlji dali. Ono što smo žrtvovali, podijelili… to ostaje na kraju naše bogatstvo u vječnosti. Što god smo ovdje na zemlji sebi uzeli, sebično uživali, bit će s nama pokopano u zemlju i neće imati nikakvog ploda za vječnost.
Kako su moćne ove misli. Svaki me puta ostave postiđenu i raskajanu. Kad samo sabereš rezultate onoga koliko si puta u toku dana doista iz ljubavi umro sebi i darovao se drugima, a koliko si puta ostao sebičan i samodostatan, neumitno je da odmah shvatiš kako je potrebno otići NA ISPOVIJED!
STVARNI RAD
Rad na zemlji, sađenje krumpira, bilo je naporno, priznajem, ali i tako ispunjavajuće. Neko „strano“ zadovoljstvo konkretnog, produktivnog rada, znoja i vlastitog truda, ispunjavao mi je srce. Razmišljala sam i koliko su bili blagoslovljeni naši stari koji su znali samo za ovaj rad sa konkretnim Božjim stvorenjima: zemljom, stokom… Iako će oni reći da su to bila teška vremena, zapravo su bila blagoslovljena vremena, jer su uz rad imali i svojevrsnu „radnu i okupacionu terapiju“, rješavali su se stresa i živjeli su u ritmu s vremenom i prirodom. Mi iz generacije X ili još više naša djeca iz Generacije Millennials izgubili smo se u prazninama virtualnog rada. Rad ili igra na računalu nikada neće donijeti isti stupanj zadovoljstva ili samoostvarenja kao ovaj konkretni rad tvojih ruku i znoja tvoga tijela. I kako je tužno što danas tako mnoga djeca nemaju, a u budućnosti još više neće imati uopće pojma kako je to biti dio prirode, biti dio Božjeg stvaralaštva. Neće imati priliku vidjeti kako u stvarnosti samo smrt sjemena rađa plodom, pa će tako i sve manje u svom životu znati umiranjem sebičnosti, rađati ljubav.
DOK NIJE KASNO
Ostaje nam samo danas, samo ova Korizma da to još s našom djecom dobro uvježbamo, dobro im pokažemo i u to ih uputimo, jer jednom sutra, slijedeće godine… bit će već kasno. Djeca će odrasti, doći će neke nove, zanimljivije tehnologije, a i sve više zemlje ostat će pusto i neobrađeno jer neće više biti naših starih da na njoj rade. Neke nove Generacije Y ili Z za to više neće imati ni volje, ni znanja, ni vremena, a ponajviše ni ekonomske isplativosti. Jer na kraju to je ono što vrijedi zar ne? Profit ovdje na zemlji! Samo „lude svijeta“ (1 Kor 1, 27) sabiru blago na nebu!
GENERACIJA X (Generation X): je generacija rođenih između 1965. – 1980. Mnogi su započeli školovanje bez računala u školi, a zatim su prisustvovali njihovom uvođenju u srednjoj školi ili fakultetu. Mogu se definirati kao „potrošači“ i „digitalni imigranti“. Kasnija Generacija X naziva se i MTV generacija. Oni su doživjeli pojavu glazbenih videospotva, new wave i elektronske glazbe, glam rocka, heavy metala, punka, grungea i hip-hopa. To je Nirvana, U2, Madonna, poderane traperice, prve velike serija poput Prijatelja i Beverly Hillsa. Oni su PC generacija.
GENERACIJA Y (GENERATION Y or MILLENNIALS). Za generaciju Y, ili skraćeno Gen Y, u anglosaksonskom svijetu se koriste i nazivi Millennials, Net Generation, Echo Boomers, iGeneration i Google generation, dok se kod nas koriste nazivi Internet generacija, net generacija, generacija Y i cyber generacija. Rođeni su uglavnom početkom 1980. –tih i do 2000. godine. Oni su ujedno i prva generacija „digitalnih urođenika“ (digital natives). Oni su Yahoo, mobitel, Google, Facebook, iPhone generacija. Uz neograničen pristup informacijama, promatraju svijet uz dostupnost svih 24 sata kroz 7 dana.
GENERACIJA Z (Generation Z) je generacija rođena nakon 1995. godine. Njihova starost se sada proteže od predškolske dobi do tinejdžera. Nisu upoznali svijet bez računala i mobitela pa se zovu i tzv. „digitalni integratori“, budući da je tehnologija praktično neprimjetno integrirana u njihove živote. Njome se koriste od najmlađe dobi i ona je gotovo kao zrak koji dišu, prožima gotovo sva područjima njihovog načina života i odnosa. To je generacija koja će eksperimentirati s Google naočalama, nano-računalstvom, 3-D ispisom, samovozećim automobilom. Nazivaju se i "Technoholics", jer su u potpunosti ovisni o IT-ju (Informacijskoj tehnologiji).
