Sestre su međutim doživjele prometnu nesreću. Jedna od njih bijaše teško, a druga lakše povrijeđena. Teško povrijeđena djevojka je na aparatima vegetirala nešto preko 30 dana. Svi su izgubili nadu u njeno ozdravljenje, ali majka nije. Ona je vjerovala u snagu molitve.
I nastavila je moliti. Pozvala je svećenika da joj podijeli pomazanje. Odaziva se nadaleko poznati p.Zvjezdan. Dok je dijelio pomazanje, iskreno se molio za nesretnu djevojku i dok se on tako molio, djevojka je treptanjem očnih kapaka pokazala bolničkom osoblju da se u njoj nešto događa. Hitno su je iz Rijeke helikopterom uputili u bolnicu Rebro. Malo po malo pojedine vitalne funkcije počele su joj se vračati.
A što je najljepše u svemu tome, to je njeno svjedočanstvo: "Bog me je spasio po molitvi jednog svećenika. On me hvalio pred Bogom, ali ja nisam bila takva." Ona i njena sestra postale su poslije toga najbolje suradnice crkve u svojoj župi. Ne gubimo nikada nadu. Bog je tu da nam pomogne. On to i hoće!
