Karitativna djelatnost Crkve potječe još iz vremena apostola. Isus kaže da ćemo na kraju života biti suđeni po ljubavi, onoj konkretnoj i svakodnevnoj (Mt 25, 31-46). Sveti Jakov nas snažno podsjeća da je vjera bez djela u sebi mrtva: „Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema? Može li ga vjera spasiti? Ako su koji brat ili sestra goli i bez hrane svagdanje, pa im tkogod od vas rekne: 'Hajdete u miru, grijte se i sitite', a ne dadnete im što je potrebno za tijelo, koja korist?“ (Jak 2,14-16).
U prvim su kršćanskim zajednicama đakoni posebno brinuli za siromašne. Kasnije su pape, kao rimski biskupi, povjeravali zadaću milosrđa takozvanom djelitelju milostinje. To se ime prvi put pojavilo u buli Inocenta III., u XIII. stoljeću. Milostinjarnica službeno nastaje u tom razdoblju.
Leon XIII., papa koji je objavio prvu socijalnu encikliku 'Rerum novarum', 1891. godine, povjerio je milostinjarnici vlast da može podijeliti apostolski blagoslov kroz pergamene. Osudio je teške uvjete onoga što je nazvao „beskonačno mnoštvo proletera“ koje je iskorištavao mali broj bogataša, te je pokrenuo cijelu Crkvu kako bi podržala siromašne koje je stvorila industrijska revolucija.
Danas, zahvaljujući prihodima od pergamena s blagoslovom, kao i donacijama, milostinjarnica može pomagati potrebitima u Papino ime. U 2018. godini dano je oko tri i pol milijuna eura onima koji nisu mogli platiti stanarinu, račune za struju i plin, lijekove i osnovne potrebe. To je nešto više od onoga što je dano u 2017. godini. Pomoć se daje svima bez razlike, među korisnicima mnogo je Talijana i građana Rima; ne zaboravlja se, naime, da je Papa biskup Rima.
Obično župnici pišu Papinskom djelitelju milostinje, upućuju na one koji su zaista potrebiti. Djelitelj milostinje šalje župniku ček koji potom prilog daje potrebitima, prateći ga s porukom: „Dar Svetoga Oca“. Pomoć ne ide kroz udruge ili razna tijela, dolazi izravno osobi koju župnik smatra da je istinski u potrebi. Doprinosi koji idu u druge zemlje šalju se preko apostolskih nuncija koji su posvuda u svijetu.
Papinska milostinjarnica djeluje svaki dan u tišini; podupire pučke kuhinje, upravlja ambulantom pokraj kolonada Trga svetoga Petra koja nosi naslov „Majka milosrđa“ i tuševima i brijačnicom za beskućnike, kao i prenoćištem u Via dei Penitenzieri.
Sadašnji Papin djelitelj milostinje, kardinal Konrad Krajewski smatra se Papinom rukom milosrđa. Njegov je glavni zadatak, kao što sam kaže, u skladu s evanđeoskom logikom isprazniti račun Svetoga Oca u korist siromašnih.
