Nema vremena za gubljenje – upozorio je nadbiskup Ivan Jurkovič, ukazavši na katastrofe koje je prouzročila „hiperglobalizacija“, izazvana trajnim nedostatkom pravila, te zajedno s financijskim tržištima rada i robe širom svijeta koji su proizveli strukturne promjene u odnosima između država i velikih korporacija, u korist gospodarske moći i privatnih interesa lobija koji su svoje područje utjecaja proširili na nacionalne i regionalne politike na ključnim područjima za razvoj i dobrobit naroda.
Predstavnik je Svete Stolice vrlo oštro govorio na zasjedanju Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), koje je bilo posvećeno pitanju duga. Nadbiskup Jurkovič je priznao da je ta agencija Ujedinjenih naroda bila među prvim međunarodnim organizacijama koje su posumnjale u pojmove i uvjete financiranja razvoja, kako javnog tako i privatnog, u globalnoj agendi '60-ih i '70-ih godina, dajući desetljećima analize i prijedloge za reformu međunarodnog monetarnog sustava, te podržavajući potrebu pružanja pomoći i međunarodnih referentnih okvira za sprečavanje i pružanje rješenja za dužničke krize u zemljama u razvoju.
Unatoč tome, danas se govori o procvatu „biznisa s dugovima“, kao što je izvijestila Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, u svojem posljednjem godišnjem izvještaju – rekao je nadbiskup i podsjetio – Globalni je dug dosegao 213.000 milijardi dolara u 2017. godini, nadmašivši tako i visoku razinu iz 2008. godine, kada je dosegao 152.000 milijuna dolara. Danas je omjer duga i bruto domaćeg proizvoda 262 posto, što znači da je obujam duga više od dva i pol puta veći od globalnog BDP-a.
Većina je toga duga privatna, koji je povećan za 12 posto u odnosu na prve godine '80-tih, a u 2017. godini dosegao je više od dvije trećine na globalnoj razini – rekao je nadbiskup Jurkovič i napomenuo – To je odraz nekoliko desetljeća stvaranja neograničenog privatnog duga na neregularnim financijskim tržištima koja sada pogađaju i zemlje u razvoju. Njihov je privatni dug porastao sa 79 posto njihovog BDP-a, koliko je bio u početku financijske krize na iznenađujućih 139 posto u 2017. godini.
To širenje „dužničkih aktivnosti“ brzo se prebacilo na područja dohotka javnih vlasti zbog jednakosti, pravde i solidarnosti, poput mirovina, pružanja financijskih usluga najsiromašnijima i upravljanja državnim dugom – rekao je nadbiskup i primijetio – To je mješavina interesa koja pogoduje grabežljivcima koji rade nezakonito.
Podvrgavanje državnih dužničkih vrijednosnih papira nemoralnim financijskim praksama neprihvatljivo je – upozorio je predstavnik Svete Stolice, predlažući niz protumjera koje polaze od pretpostavke „da je naivno vjerovati u navodnu samodostatnost tržišta“. Umjesto toga, „potrebna je ozbiljna kontrola kvalitete i pouzdanosti svakog gospodarsko-financijskog proizvoda, posebno najstrukturalnijih“, radi upravljanja špekulativnim namjerama i suzbijanja rastuće i sveprožimajuće kontrole snažnih sila i ogromnih financijskih ekonomskih mreža, te kako bi se jačalo zastupnike koji vrše političku vlast, a koji su sada često dezorijentirani i kojima su nadnacionalne sile i nestabilnost kapitala kojim upravljaju, oduzeli snagu.
Konkretno, javne bi vlasti morale osigurati potvrdu svakog proizvoda stvorenog financijskom inovacijom, kako bi sačuvale zdravlje sustava i spriječile kolateralne učinke kroz nadnacionalne koordinacije među različitim strukturama mjesnih financijskih sustava – objasnio je nadbiskup Jurkovič i istaknuo – Zbog toga Sveta Stolica snažno poziva da se pronađe put povratka na globalni financijski sustav koji se temelji na čvrstim etičkim načelima, praćenima pravdom, istinom, jednakošću i solidarnošću.
A ako velika odgovornost padne na pleća onih koji upravljaju današnjim krupnim i nadirućim ekonomskim i financijskim sustavima, građansko društvo, politički vođe zemalja u razvoju i drugih, kao i vođe zajednica, intelektualci i svi oni koji su pogođeni aktivnostima moćnih ekonomsko-financijskih tijela, moraju raditi zajedno kako bi ostvarili te reforme – zaključio je nadbiskup Jurkovič.
