Gledajući poziv svetoga Pavla, koji je od progonitelja kršćana bio pozvan postati apostol kako bi naviještao evanđelje Isusa Krista, imajmo čvrsto u srcu i u umu vrijeme i način na koji je Bog ušao u naš život i promijenio naše postojanje. On sastavlja našu povijest i, ako s pouzdanjem prihvatimo njegov plan spasenja, njegova milost naš život čini dostojnim da ga stavimo u službu evanđelju – rekao je papa Franjo u drugoj katehezi novoga niza o Poslanici svetoga Pavla Galaćanima, koju je danas prijepodne održao vjernicima okupljenima na općoj audijenciji u Dvorištu svetoga Damaza u Vatikanu.
Papa je istaknuo da je apostolova namjera bila istaknuti novosti evanđelja, koje su kršćani iz Galacije, rimske provincije u središtu današnje Turske, primili kroz njegovo propovijedanje, kako bi izgradili pravi identitet na kojemu će temeljiti svoj život. Od samoga početka poslanice, Pavao ne slijedi niska obrazlaganja koja su rabili njegovi klevetnici, nego leti visoko i tako i nama pokazuje kako se ponašati kada u zajednici dođe do sukoba.
Tek pred kraj objašnjava da je srž rasprave obrezivanje, glavna židovska tradicija. Pavao je odlučio ići dublje, jer je u pitanju istina evanđelja i sloboda kršćana. Ne zaustavlja se na površini problema, kao što smo često u napasti učiniti mi kako bismo odmah pronašli rješenje koje zavarava da će se postizanjem kompromisa svi složiti. S evanđeljem to ne ide tako te je apostol odlučio slijediti zahtjevniji put.
Apostol, naime, piše da ne traži odobravanje ljudi, nego Božje, jer kad bih – kako je napisao – „sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga“. Zbog toga je također podsjetio Galaćane da je pravi apostol, ne vlastitom zaslugom, nego po Božjem pozivu. Čini to pripovijedajući povijest svojega poziva i obraćenja, koje se podudara s ukazanjem Uskrsloga na putu u Damask. Tako govori i o svojemu životu prije tog događaja: „ … preko svake sam mjere progonio i pustošio Crkvu Božju te sam u židovstvu, prerevno odan otačkim predajama, nadmašio mnoge vršnjake u svojem narodu“.
S jedne strane napominje da je bio okrutni progonitelj, hulitelj i nasilnik, ali s druge strane ističe Božje milosrđe prema njemu, koje ga dovodi do korjenite promjene koja je svima poznata. Čak i oni koji ga nisu osobno poznavali, znali su da negdašnji progonitelj sada naviješta vjeru koju je nekoć želio uništiti. Pavao tako ističe istinu svojega poziva kroz začuđujući kontrast koji se dogodio u njegovu životu: od progonitelja kršćana, zato što nisu poštovali tradicije i zakon, bio je pozvan postati apostol kako bi naviještao evanđelje Isusa Krista – istaknuo je Papa.
Vidimo da je Pavao slobodan – dodao je – slobodan je navješćivati evanđelje, i slobodan je priznati svoje grijehe. 'Bio sam takav'; istina je koja daje slobodu srca; to je Božja sloboda. I razmišljajući o svojoj povijesti, pun je divljenja i zahvalnosti, kao da želi Galaćanima reći da je mogao biti sve osim apostola. Kao dječak je, naime, odgajan da bude besprijekorni poštovatelj Mojsijeva Zakona, a poslije su ga okolnosti dovele do borbe protiv Kristovih učenika. No, neočekivano, Bog mu je, svojom milošću, objavio svojega umrlog i uskrslog Sina, kako bi postao njegov navjestitelj među poganima.
Kako su neistraživi putovi Gospodnji! – istaknuo je Papa – dodirujemo to rukom svakoga dana, ali prije svega kada se sjetimo trenutaka u kojima nas je Gospodin pozvao. Ne smijemo nikada zaboraviti vrijeme i način na koji je Bog ušao u naš život; imamo učvrstiti u srce i u pamet onaj susret s milošću, kada je Bog promijenio naš život.
Koliko smo se puta pred velikim Gospodinovim djelima upitali: „kako je moguće da se Bog služi grješnikom, krhkom i slabom osobom, kako bi ostvario svoju volju? Ali, ništa nije slučajno, jer sve je pripremljeno u Božjem naumu. On je istkao našu povijest i, ako s pouzdanjem odgovorimo na njegov naum spasenja, uvjerit ćemo se u to. Poziv uvijek uključuje poslanje za koje smo određeni; zbog toga se od nas traži da se ozbiljno pripremimo, znajući da nas sâm Bog šalje i podupire svojom milošću. Dopustimo da nas vodi ta svijest; primat milosti preobražava život i čini ga dostojnim da ga stavimo u službu evanđelja. Primat milosti pokriva sve grijehe, mijenja srcā, mijenja život, pokazuje nam nove putove – rekao je papa Franjo.
Nakon kateheze je, spomenuvši se jučerašnje svetkovine svetih Petra i Pavla, poželio da – kako je rekao – primjer i stalna zaštita tih stupova Crkve podupiru svakoga od vas u nastojanju da nasljedujete Krista. Na kraju je izrazio nadu da će ljetno razdoblje biti prigoda za produbljivanje vlastitoga odnosa s Bogom i slobodnije nasljedovanje na putu njegovih zapovijedi.
