Nakon dva užasna svjetska rata i hladnoga rata koji je desetljećima držao svijet u neizvjesnosti, i dok se posvuda vode katastrofalni sukobi, svijet se ponovno nalazi na rubu krhke ravnoteže. Religije stoga trebaju djelovati, ujediniti se, susresti se uime Boga čije je ime ‘mir’, te osuditi i izolirati nasilnike koji zlorabe njegovo ime, kao i prestati podupirati terorističke pokrete, istaknuo je Papa drugoga dana boravka u Bahreinu, govoreći na završetku Bahreinskoga foruma za dijalog: Istok i Zapad za ljudski suživot, događaja o dijalogu održanom pod pokroviteljstvom kralja Hamada bin Isa Al Khalife, glavnoga razloga Papina posjeta toj zemlji.
Papa je pritom ponovno uputio apel za okončanje rata u Ukrajini i početak ozbiljnih mirovnih pregovora: U vrtu čovječanstva, umjesto da zajedno brinemo, igramo se s vatrom, raketama i bombama, s oružjem koje izaziva suze i smrt, prekrivajući naš zajednički dom pepelom i mržnjom.
Uz papu Franju, na trgu Al-Fida’ unutar Kraljevske palače Sakhir u Awaliju sjedili su predstavnici vjerskih i civilnih vlasti iz cijeloga svijeta. Bio je prisutan „dragi brat“ Al-Tayyeb, veliki imam Al-Azhara, kao i drugi „dragi brat“, Bartolomej I., ekumenski carigradski patrijarh, povezan s Jorgeom Mariom Bergogliom čvstim odnosom poštovanja i prijateljstva.
U dugom govoru na forumu, koji je započeo 3. studenoga, Papa je zatražio da se pronađu mirna rješenja za globalnu krizu, u čijem je korijenu jedan paradoks: Dok je većina svjetskoga stanovništva ujedinjena istim teškoćama, pogođena ozbiljnom prehrambenom, ekološkom i pandemijskom krizom, kao i sve skandaloznijom planetarnom nepravdom, malo moćnih usredotočuje se na odlučnu borbu za jednostrane interese, iskapajući zastarjelo izražavanje i prepravljajući područja utjecaja i suprotstavljene blokove.
Upravo podjele ranjavaju današnji svijet. Živimo u vremenu u kojemu je čovječanstvo, povezano kao nikada prije, zapravo više podijeljeno nego ujedinjeno, primijetio je Sveti Otac te potaknuo na jedinstvo, pozivajući se na etimologiju riječi Bahrein, „dva mora“. Poput morske vode, vjerski i civilni vođe pozvani su povezati zemlje i narode. Ali, ‘dva mora’ odnose se na slatke vode podmorskih izvora i slane vode Zaljeva. Upravo je takav današnji svijet: S jedne je strane mirno i slatko more zajedničkoga života, a s druge gorko more ravnodušja, narušeno sukobima i uznemireno vjetrovima rata, sa svojim sve burnijim razornim valovima koji bi mogli sve preplaviti. Nažalost, Istok i Zapad sve više nalikuju dvama suprotstavljenim morima.
Mi smo, naprotiv, ovdje zajedno jer namjeravamo ploviti istim morem, birajući put susreta, a ne onaj sukoba. U globaliziranom svijetu ide se naprijed samo veslajući zajedno, dok ploveći sami, struja nas odnosi, napomenuo je Papa te potaknuo sve da na burnom moru uvijek imaju pred očima Dokument o ljudskom bratstvu, potpisan 2019. godine u Abu Dhabiju.
Ovdje smo, vjernici u Boga i braću, kako bismo odbacili izolirajuće razmišljanje, način gledanja stvarnosti koje zanemaruje jedinstveno more čovječanstva kako bi se usredotočilo samo na vlastite struje. Želimo da se prijepori između Istoka i Zapada smire za dobrobit sviju, ne odvraćajući pozornost od drugih razlika koje su u stalnom i dramatičnom porastu, između Sjevera i Juga svijeta, zbog kojih veliki dio ljudi koji nastanjuju Zemlju trpe neviđenu nepravdu, glad i posljedice klimatskih promjena.
Sveti Otac istaknuo je prijeko potrebnu molitvu, jer tko moli prima u svoje srce mir i ne može ne postati njegov svjedok i glasnik. Osim toga, tako, ponajviše primjerom, poziva svoje bližnje da ne postanu taoci poganstva koje ljudsko biće svodi na ono što prodaje, kupuje, i s kojim se zabavlja, nego da otkriju beskonačno dostojanstvo koje svatko nosi u sebi. Kako bi se to postiglo, prijeko je potrebna vjerska sloboda, rekao je Papa te potaknuo vjerske vođe da se zauzmu da se poštuju bogoslužna mjesta, uvijek i posvuda, te da se molitva potiče i nikada ne ometa.
Drugi je izazov obrazovanje. Gdje nedostaje mogućnosti za obrazovanje, povećavaju se ekstremizmi i ukorjenjuju fundamentalizmi. Ako je neznanje neprijatelj mira, obrazovanje je prijatelj razvoja. Međutim, nije dovoljno reći da smo tolerantni, valja doista dati prostora drugomu, dati mu prava i pružiti mogućnosti.
Potom je istaknuo tri hitne potrebe u odgoju: priznavanje žena u obrazovanju, na radu te u ostvarivanju društvenih i političkih prava; zaštitu temeljnih prava djece, te građanski odgoj u poštovanju i zakonitosti. Tomu se moramo posvetiti kako bismo se u našim društvima mogli odreći diskriminirajuće uporabe izraza manjine koji sa sobom nosi sjeme osjećaja izoliranosti i inferiornosti, napomenuo je Sveti Otac.
Osim toga, valja odbaciti mržnju, nasilje, neslogu i sve što oskvrnjuje Božje ime. Valja snažno reći ‘ne’ ratu i nasilju. Nije dovoljno reći da je neka religija miroljubiva; potrebno je osuditi i izolirati nasilnike koji zlorabe njezino ime. Potrebno je prestati podupirati terorističke pokrete kroz opskrbu novcem, oružjem, planovima ili opravdanjima, pa i medijskim izvještavanjem, te sve to smatrati međunarodnim zločinima koji prijete svjetskoj sigurnosti i miru. Takav terorizam treba osuditi u svim njegovim oblicima i manifestacijama.
Religiozan čovjek, čovjek mira, protivi se i utrci za naoružanjem, ratnim poslovima, tržištu smrti (…) te ide samo jednim putem, onim bratstva, dijaloga i mira, napomenuo je papa Franjo te na kraju potaknuo: Neka hod velikih religija bude sve učinkovitiji i postojaniji, neka bude savjest mira za svijet!
