Nastavljajući niz kateheza o molitvi Papa je primijetio da nisu sve molitve jednake i nisu sve prikladne; sama nam Biblija potvrđuje loš ishod brojnih molitvī koje se odbijaju. Možda Bog katkada nije zadovoljan našim molitvama, a mi to ni ne primijetimo. Bog gleda ruke onoga tko moli; da bismo ih učinili čistima ne treba ih prati – istaknuo je – nego se treba uzdržavati od zlih djela.
Možda je najdirljivije priznanje siromaštva naše molitve dao rimski satnik koji je molio Isusa da ozdravi njegovog bolesnog slugu (usp. Mt 8, 5-13) – rekao je Papa te objasnio – Osjećao se potpuno neodgovarajućim: nije bio Židov, bio je časnik omražene okupacijske vojske. Ali, zabrinut zbog bolesnoga sluge usudio se reći: „Gospodine, nisam dostojan da uđeš pod krov moj, nego samo reci riječ i izliječen će biti sluga moj“. To je rečenica koju ponavljamo u svakoj euharistijskoj liturgiji. Milost je razgovarati s Bogom; mi Ga nismo dostojni, nemamo pravo išta zahtijevati, 'šepamo' svakom riječju i svakom misli… Ali, Isus je poput vrata koja nas otvaraju prema dijalogu s Bogom.
Zašto bi Bog trebao voljeti čovjeka? Nema očitih razloga za to, nema proporcije… Doista, u velikom dijelu mitologije ne govori se o nekom bogu koji se bavi ljudskim zbivanjima. Tu nije bilo dijaloga. Samo nam je Isus; samo nam je Biblija otvorila put dijaloga s Bogom. Bog koji voli čovjeka; da nismo upoznali Isusa ne bismo nikada imali hrabrosti to vjerovati – kazao je Papa podsjećajući na „sablazan“ koju nalazimo u prispodobi o milosrdnom ocu, ili pak u onoj o pastiru koji traži izgubljenu ovcu.
Takvo kazivanje ne bismo bili mogli pojmiti, ni shvatiti, da nismo susreli Isusa – napomenuo je Papa te upitao – Koji je Bog spreman umrijeti za ljude? Koji Bog voli uvijek i strpljivo, ne očekujući da mu se uzvrati ljubav? Koji Bog prihvaća nepodnošljivu nezahvalnost sina koji ga unaprijed traži nasljedstvo te odlazi od kuće i sve uludo potroši?
Božje očinstvo znači blizinu, samilost i nježnost. Zapamtimo te tri riječi koje su Božji stil, način očitovanja njegova očinstva prema nama – potaknuo je Papa te dodao – Isus otkriva Božje srce. Nitko ne ljubi kao Gospodin. Mi teško i iz velike daljine zamišljamo ljubav kojom je ispunjeno Presveto Trojstvo, kao i preobilje uzajamne naklonosti koja postoji između Oca, Sina i Duha Svetoga.
Ponajviše, daleko smo bili od vjerovanja da će se ta ljubav proširiti, pristajući uz našu ljudsku obalu; mi smo kraj ljubavi kojoj na zemlji nema premca. Katekizam objašnjava: „Sveto je Isusovo čovještvo, dakle, put po kojemu nas Duh Sveti uči moliti Boga našeg Oca“ (br. 2664). To je milost naše vjere. Doista se nismo mogli nadati višem pozivu: Isusovo nam je čovještvo učinilo dostupnim sâm život Presvetoga Trojstva; širom je otvorilo vrata otajstva ljubavi Oca, Sina, i Duha Svetoga – istaknuo je na kraju papa Franjo.
