Na općoj audijenciji, trećoj posvećenoj pandemiji, papa Franjo je istaknuo posebnu pozornost prema siromašnima, koja se ističe u evanđelju, te napomenuo da se u istraživanjima u svrhu liječenja zaraze koronavirusom, treba misliti i na najpotrebitije. Bilo bi žalosno da se, što se tiče cjepiva, dade prednost najbogatijima – rekao je Papa. Pandemija je – kazao je – kriza iz koje trebamo izići bolji
Valja djelovati odmah, kako bi se promijenio ovaj svijet koji je nepravedan prema siromašnima i najranjivijima, i to prije nego što virus ponovno ojača, da bismo ozdravili od epidemija izazvanih malim, nevidljivim virusima, te onih izazvanih velikim i vidljivim društvenim nepravdama. To treba ostvariti polazeći od Božje ljubavi i stavljajući periferije i posljednje na prvo mjesto – istaknuo je papa Franjo u katehezi na općoj audijenciji, trećoj posvećenoj pandemiji bolesti COVID-19, koju je i danas održao u biblioteci Apostolske palače, bez prisutnosti vjernikā.
Potrebno je djelovati odmah kako bismo promijenili bolesne društvene strukture te poduprli rast gospodarstva cjelovitoga razvoja siromašnih, a ne asistencijalizma. Jer, opasnost je – kako je istaknuo Papa – da se pronalaskom cjepiva za bolest COVID-19 dade prednost najbogatijima! Bilo bi žalosno kad bi to cjepivo postalo vlasništvo neke nacije, umjesto da bude univerzalno i za sve ljude. Bilo bi sablažnjivo kada bi se sva gospodarska pomoć, većim dijelom ostvarena javnim novcem, usredotočila na pomoć industrijama koje ne pridonose uključivanju isključenih, promicanju posljednjih, općem dobru ili brizi o stvorenom. To su, naime – prema Papinim riječima – četiri mjerila prema kojima se valja voditi u odabiru industrija.
Virus, koji ne čini iznimke među ljudima, na svom je razornom putu naišao na velike nejednakosti i diskriminaciju. I još ih je povećao! – istaknuo je Papa te napomenuo da stoga odgovor na pandemiju mora biti dvostruk. S jedne je strane prijeko potrebno pronaći lijek za maleni, ali strahoviti virus koji baca na koljena cijeli svijet. S druge pak strane moramo liječiti veliki virus, onaj društvene nepravde, nejednakih mogućnosti, marginalizacije i nedostatka zaštite najslabijih – objasnio je Papa.
To je odgovor onih koji nasljeduju evanđelje i njegovo opredjeljenje za siromašne, koje nije neka politička opcija, ni ideološka, ni stranačka, nego je u središtu evanđelja. U odlomku iz Poslanice Korinćanima, pročitanom na početku audijencije – podsjetio je Papa – sveti Pavao ističe da je Isus, premda bogat, zbog nas postao siromašan. Taj se izbor, dakle, nalazi u središtu Isusova navještaja.
To treba biti također odgovor sljedbenika Isusa koji, došavši na svijet, nije izabrao povlašteni život nego život sluge, rađajući se u skromnoj obitelji i radeći kao zanatlija. Na početku svojega propovijedanja navijestio je da su u Kraljevstvu Božjem siromašni blaženi, i kretao se među bolesnima, siromašnima i isključenima, očitujući im milosrdnu Božju ljubav – napomenuo je Papa te dodao da su zbog toga kršćani prepoznatljivi po svojoj blizini sa siromašnima, malenima, bolesnima, zatvorenicima, isključenima i zaboravljenima, s onima koji nemaju hrane ni odjeće. To je ključno mjerilo kršćanske vjerodostojnosti – dodao je – Neki pogrešno misle da je ljubav koja daje prednost siromašnima zadaća malobrojnih, a to je zapravo poslanje čitave Crkve.
Navodeći potom riječi iz enciklike 'Sollicitudo rei socialis' (Socijalna skrb) Ivana Pavla II., papa Franjo je istaknuo da je svaki kršćanin, kao i svaka zajednica, pozvan biti Božje oruđe u oslobađanju i promicanju siromašnih. Posebna pozornost prema najpotrebitijima, koja proizlazi iz naše vjere, nade i ljubavi, ide dalje od pomoći, iako je i ona potrebna – dodao je Papa prisjećajući se svoje enciklike 'Evangelii gaudium' te objasnio – jer zahtijeva zajednički hod, traži od nas da dopustimo da nas evangeliziraju oni koji dobro poznaju trpećega Krista, te da dopustimo da nas „zaraze“ svojim iskustvom spasenja, svojom mudrošću i kreativnošću. Dijeliti sa siromašnima znači uzajamno se obogaćivati. I ako postoje bolesne strukture koje ih sprječavaju da sanjaju za budućnost, trebamo zajedno raditi kako bismo ih izliječili i promijenili.
Opravdano je biti zabrinuti zbog društvenih posljedica pandemije i željeti vratiti se normalnom životu i ponovno se posvetiti gospodarskim aktivnostima – primijetio je Papa – Ali ta „normalnost“ ne bi trebala obuhvaćati društvene nepravde i uništavanje okoliša. Danas imamo priliku izgraditi nešto drugačije. Opredjeljenje za siromašne, ta etičko-društvena potreba koja proizlazi iz Božje ljubavi, potiče nas da razmišljamo i planiramo takvo gospodarstvo u kojemu su osobe, ponajviše najsiromašniji, u središtu. I potiče nas također da liječenje virusa planiramo dajući prednost onima kojima je ono najpotrebnije – istaknuo je papa Franjo.
