Pozvani smo ne suditi i osuđivati druge, nego priznati se grešnicima i tražiti oproštenje od Boga koji nam želi darovati mogućnost novoga života – rekao je papa Franjo danas prije molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetoga Petra osvrnuvši se na evanđelje 5. korizmene nedjelje koje govori o preljubnici (Iv 8,1-11). U tom događaju suprotstavljaju se dva ponašanja: ono pismoznanaca i farizeja s jedne strane, te ono Isusovo s druge strane. Prvi žele osuditi ženu, jer se osjećaju čuvari zakona i njegove vjerne primjene. Međutim, Isus je želi spasiti, jer utjelovljuje Božje milosrđe koje opraštajući otkupljuje i pomirujući obnavlja.
Dok je Isus učio u hramu, pismoznanci i farizeji doveli su mu ženu koja je bila uhvaćena u preljubu – rekao je Papa i istaknuo – Stavili su je u sredinu i pitali Isusa treba li je kamenovati kao što propisuje Mojsijev zakon. Evanđelist navodi da su to pitanje postavili „samo da ga iskušaju pa da ga mogu optužiti“ (Iv 8,6). Može se pretpostaviti da je njihova namjera bila da ako kaže NE kamenovanju, to bi im bio razlog da ga optuže za neposlušnost zakonu. Međutim, da je rekao DA, to bi im bio razlog da ga prijave rimskoj vlasti kako je sebi prisvojio kazne i nije prihvatio narodno kažnjavanje.
Isusovi su sugovornici bili zatvoreni u usko legalističko shvaćanje i željeli su također Sina Božjega zatvoriti u svoje shvaćanje suda i osude – rekao je Sveti Otac i napomenuo – No On nije došao na svijet da bi sudio i osuđivao, nego da bi ljude spasio i darovao im novi život. Kako je Isus na to odgovorio? Prije svega ostao je neko vrijeme u tišini, a onda se sagnuo kako bi pisao po zemlji, gotovo da podsjeti da je jedini zakonodavac i sudac Bog. Potom je rekao: „Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen“ (Iv 8,7).
Na taj je način Isus apelirao na savjest tih ljudi – rekao je papa Franjo i primijetio – Oni su se osjećali pobornicima pravde, no On ih je pozvao da budu svjesni svojega grešnog stanja zbog kojega si nisu mogli prisvojiti pravo na život ili smrt sebi sličnih. U tom trenutku stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih, to jest od onih koji su bili najsvjesniji svoje bijede, otišli su odbivši kamenovati ženu. Taj prizor poziva i svakoga od nas da si posvijestimo da smo grešnici, te da iz ruku bacimo kamenje klevete i osude koje ponekad želimo baciti na druge.
Na kraju, ostali su samo Isus i žena; „bijednica i milosrđe“, kako kaže sveti Augustin. Isus je jedini bez mane, jedini koji je mogao baciti kamen na nju, no nije to učinio – rekao je Papa i citirao – jer „Bog ne želi smrti grešnika, nego da se obrati i živi“ (Ez 33,11). Isus je zatim otpustio ženu čudesnim riječima: „Idi i odsada više nemoj griješiti“ (Iv 8,11). Otvorio joj je novi put, stvoren milosrđem, put koji traži njezino zauzimanje da više ne griješi. To je poziv koji vrijedi za svakoga od nas.
U ovo korizmeno vrijeme pozvani smo prepoznati se kao grešnici i tražiti oproštenje od Boga, a opraštanje, zauzvrat, dok nas pomiruje i daruje nam mir, potiče nas da započnemo novi život. Cilj je svakoga istinskog obraćenja nova budućnost, novi život, lijep, slobodan od grijeha i velikodušan. Neka nam Blažena Djevica Marija pomogne svjedočiti milosrdnu Božju ljubav koja nam u Isusu oprašta i čini naš život novim, dajući nam uvijek nove mogućnosti – zaključio je Sveti Otac.
