Danas više nego ikada, teme i problemi kojima se bavi Zaklada – koja uz brojne stručnjake i obiteljske udruge promiče kulturu u korist osoba s poteškoćama iz spektra autizma te s intelektualnim teškoćama – od ključne su važnosti, naglasio je Papa. Provođenjem projekata i inicijativa u korist najslabijih i najugroženijih, Zaklada daje vrijedan doprinos u borbi protiv kulture odbacivanja.
Subjekt u brizi za druge
Invaliditet u svakome obliku predstavlja izazov i priliku za zajedničko izgrađivanje inkluzivnijeg i građanskog društva u kojem obitelji, učitelji i zaklade nisu prepušteni sami sebi, nego su podržani. Kako bi se to ostvarilo – kako je kazao Papa – potrebno je nastaviti podizati svijest o različitim vidovima invaliditeta, razbiti predrasude i promicati kulturu uključivanja i pripadanja, utemeljeno na dostojanstvu osobe.
Dostojanstvo je to – naglasio je Sveti Otac – svih najkrhkijih i najranjivijih muškaraca i žena, prečesto marginaliziranih zbog toga što su etiketirani kao drugačiji ili pak beskorisni, ali su u stvarnosti veliko bogatstvo za društvo.
Sveti Otac se dotaknuo i pozitivnih radnih iskustava o kojima svjedoče osobe s invaliditetom, dodajući da je važna ne samo radna sfera, već čovjekov cjelokupni poziv. Kao primjer istaknuo je život sv. Margarete iz Città di Castella, mlade žene s invaliditetom koja je svoj život predala u Gospodinove ruke da bi se potpuno posvetila molitvi i pomoći siromašnima.
Evanđeoska prispodoba o milosrdnomu Samarijancu – dodao je Papa – pokazuje put prema bratskom društvu. Na tom putu, osobe s invaliditetom nisu samo „objekt“ skrbi, već i „subjekt“. „Samarijanac“ može biti osoba s invaliditetom, osoba u spektra autizma, koja se približava drugome, stavljajući svoje talente u službu zajednice.
Aktivno sudjelovanje
Nadalje, važan vidik kulture uključivanja jest mogućnost aktivnog sudjelovanja. Treba osigurati da osobe s invaliditetom svojim doprinosom mogu sudjelovati u građanskim i crkvenim inicijativama. Riječ je i potpori njihovoga životnog projekta kroz pristup obrazovanju, zapošljavanju i slobodnom vremenu, gdje će se družiti i izražavati svoju kreativnost. To zahtijeva promjenu načina razmišljanja – rekao je Papa. U tom su pogledu napravljeni veliki pomaci, ali i dalje ostaju predrasude, nejednakosti i diskriminacija. Nadam se – kazao je – da će same osobe s invaliditetom sve više postati protagonisti te promjene.
Sveti Otac se dotaknuo i kriza kojima smo svjedočili i svjedočimo – napose pandemije te rata u Ukrajini. Draga braćo i sestre, u ovoj situaciji, naš odgovor mora biti solidarnost, „umrežavanje“, naglasio je. Suočeni s tolikim ranama, nemojmo izgubiti priliku da se međusobno podupiremo (usp. Apostolska pobudnica Evangelii gaudium) – pozvao je Papa.
Kada je riječ o invaliditetu, Crkva i građanske zajednice pozvane su isto tako na umrežavanje, na skladnu suradnju da bi pomogli najslabijima i najugroženijima da bi se čuo njihov glas. Tako se ostvaruje supsidijarnost i pojačava doprinos svih onih koji rade s osobama s invaliditetom, stvarajući širok i raznolik raspon podrške.
Solidarna ekonomija
Kao što postoji kultura odbacivanja i ona uključivanja, tako postoji i ekonomija koja odbacuje i ekonomija koja prihvaća – primijetio je papa Franjo. Evanđelje nas nadahnjuje kroz raznolike primjere da stavimo bratstvo u središte gospodarstva kako siromašni, marginalizirani i osobe s invaliditetom ne bi bili isključeni. Solidarna ekonomija se provodi isto tako podržavanjem zaklada poput Talijanske zaklade za autizam, pa je Sveti Otac iskoristio priliku i zahvalio njihovim dobročiniteljima.
Na kraju obraćanja potaknuo je prisutne da nastave hodati uz, ali napose s osobama s autizmom – ne samo za njih, već prije svega s njima.
Svjedočeći Papine riječi, na Trgu svetoga Petra pripremljena je akcija u kojoj će osobe s autizmom pripremati ručak te ga ponuditi siromašnoj braći i sestrama.
