Otkrivanju reljefa nazočili su još predstavnici franjevačke kustodije Svete Zemlje, zatim bazilike Navještenja, Svetišta Gospe Sinjske i Splitsko-makarske nadbiskupije, provincijal franjevaca iz Splita fra Joško Kodžoman, ekonom provincije Bosne Srebrene fra Nikica Vujica, gvardijan ramskoga samostana na Šćitu fra Andrija Jozić te gvardijan samostana u Sinju fra Petar Klapež, koji je predvodio misno slavlje, javlja Svjetlo Riječi.
U svojoj propovijedi istaknuo je: „Ovdje se dogodila prva Radosna vijest za čovjeka. Ovdje je u Nazaretu Riječ tijelom postala. Ovdje je anđeo Gabrijel izmolio prvu Zdravo Mariju. Ovdje su počeci našega Spasenja. Ovdje mi našu Gospu Sinjsku, koju smatramo najljepšom na svijetu donosimo kao cvijetak njezinoj kući u Nazaret gdje je Marija najviše vremena za ovozemnog života provela sa svojim sinom i našim spasiteljem Isusom Kristom.”
Reljef su svečano otkrili povjerenik splitske franjevačke provincije za Svetu Zemlju fra Miro Modrić, autor Kuzma Kovačić i provincijal splitski fra Joško Kodžoman. Danas je bazilika Navještenja u Nazaretu najveća kršćanska bazilika u Svetoj Zemlji. O njoj brinu franjevci Kustodije u Svetoj Zemlji. U perivoju ove bazilike, koju je 1969. posvetio papa Pavao VI., danas se nalaze mnogobrojni prikazi Gospina lika iz cijeloga svijeta.
Ova replika čudotvorne slike Gospe Sinjske, nekoć Ramske, četvrti je prikaz Gospina lika koji se štuju u našim krajevima. Tako su prethodno otkriveni spomenici Gospi Bistričkoj, Trsatskoj i Kondžilskoj. Reljef se nalazi ispred ulaza u crkvu svetoga Josipa, koji je između ostaloga svetac zaštitnik hrvatskoga naroda. Uz godinu 1716. na reljefu su ispod lika Gospe Sinjske navedeni Sinj i Rama.
