U svijetu ima više od 215 milijuna progonjenih kršćana – podatak je sadržan u izvještaju međunarodne organizacije 'Otvorena vrata' (Open Doors) koja nadgleda stotinjak zemalja te svake godine sastavi 'crnu' listu 50 njih, u kojima su kršćani potlačeni, ugnjetavani, diskriminirani, zlostavljani, podvrgnuti nasilju sve do smrti, te zbog svoje vjere podčinjeni u privatnom i javnom životu.
Više od 3000 mučenika zbog vjere
Broj je progonjenih vjernika u porastu – zabrinuto je istaknuo Cristian Nani, ravnatelj talijanskoga ureda spomenute međunarodne organizacije. Svaki dvanaesti kršćanin u svijetu žrtva je nasilja ili zlostavljanja. U razdoblju koje obuhvaća izvještaj, od studenoga 2016. do listopada 2017. godine, – dodao je – napadnuto je više od 15.500 kršćanskih crkvî, kućâ i trgovina.
Na vrhu ljestvice zemalja koje progone kršćane nalaze se Sjeverna Koreja, Afganistan, Somalija, ali žalosno prvenstvo, s najviše bodova u protukršćanskom nasilju, ima Pakistan. U odnosu na prethodnu godinu – napomenuo je Nani – mučeništvo kršćana, odnosno ljudi, muškaraca i žena, pa čak i djece koja su ubijena zbog toga što su kršćani, više je nego dvostruko veće. Ne govorimo, dakle, o kršćanima koji su poginuli u građanskim ratovima ili u bombardiranju, kao što se događa na Bliskom istoku. Govorimo o više od 3000 ljudi koji su planirano ubijeni zato što su kršćani. To je podatak koji bez sumnje treba istaknuti, a koji daje predodžbu o posljedicama protukršćanskih progona u svijetu – rekao je Nani.
Islamsko ugnjetavanje te hinduistički i budistički nacionalizmi
Glavni izvor progonâ je i dalje islamsko ugnjetavanje koje se širi na raznim područjima – primijetio je ravnatelj ureda organizacije 'Otvorena vrata'. Ono obuhvaća, ali ide i dalje od islamskoga ekstremizma, odnosno riječ je o širem pojmu koji se odnosi na skup društvenih zakona, ili onih koji su povezani s islamskim narodom, zbog kojih kršćanin trpi ili ga se na neki način ograničava u njegovim temeljnim pravima.
U izvještaju se spominju i neke težnje, kao što je, primjerice, radikalizacija područjâ na kojima prevladava islam u istočnoj, zapadnoj i sjevernoj Africi i u azijskom nearapskom svijetu; zatim islamski ekspanzionizam u predjelima nemuslimanske većine, posebice u podsaharskoj Africi i u Indoneziji, Maleziji i Bruneju; praksa 'etničkoga čišćenja' na temelju religijske pripadnosti, koja je sve veća u Keniji, Nigeriji, Somaliji i Sudanu.
Drugi izvor progonâ koji je spomenuo Nani, a koji je također u porastu, jest religijski nacionalizam, koji želi čitavi jedan narod podvrći jednoj religiji, a najistaknutiji se primjer toga vidi u Indiji, gdje je povećanje protukršćanske nesnošljivosti prouzročena hinduističkim radikalizmom koji pojam nacionalizma povezuje s pojmom religije, te stoga postaje sastavnica nacije, odnosno kako bi netko bio Indijac, treba biti hinduist.
Stoga tkogod je neke druge vjere, pa i kršćanske, ide u susret nizu ograničenja ili zlostavljanja, sve do onoga što se uistinu događa u Indiji, a to su nasrtaji, tjelesni napadi, otmice i čak ubojstva – upozorio je Nani te dodao da se, osim u Indiji, 'religiozni nacionalizam' sve više širi i u Nepalu, a takva se težnja uočava i u budističkom svijetu, posebice u Šri Lanki, Butanu i Mjanmaru. Osim toga, tomu valja dodati i 'ideološki nacionalizam', koji je često povezan s komunizmom, kao što je slučaj, primjerice, u Kini, Vijetnamu i Laosu.
Diktatorska paranoja
Na vrhu je ljestvice već 16 godina Sjeverna Koreja, u kojoj su progoni potaknuti 'diktatorskom paranojom' – objasnio je Nani – povezanom s režimom, koji u ovom slučaju predstavlja Kim Jong-un. U tom slučaju riječ je o diktatoru koji osjeća neku vrstu nesklonosti prema kršćanskoj vjeroispovijesti koju smatra prijetnjom, možda čak i povezanom sa zapadnim svijetom. Odnosno, režim kršćanstvo smatra zapadnom religijom, posebno povezanom s američkim svijetom, te stoga u njemu vidi prijetnju američkoga imperijalizma – objasnio je ravnatelj talijanskoga ureda međunarodne organizacije 'Otvorena vrata'.
