Sve se prenosilo preko Zoom sastanka, na koji se prijavilo preko 15.000 korisnika tijekom govora i glazbe, što je trajalo sat i pol. Hod se održao u pomalo mračnom raspoloženju jer se u Parlamentu tijekom sljedećih tjedana i mjeseci raspravlja o nekoliko zakona protiv života, piše narod.hr.
Činjenica da se Hod održao “uživo” je samo po sebi malo čudo. Postojala je velika neizvjesnost zbog mogućih novih ograničenja koja su mogla donijeti zaključavanje tijekom vikenda ili čak potpuno zaključvanje. Napokon, prošlog četvrtka uveden je policijski sat za cijelu zemlju s početkom u 18 sati od subote, tjerajući tako organizaciju Hoda da u zadnjem trenutku promijeni raspored. Prometne gužve su se jako povećale budući da su ljudi žurili da dođu doma na vrijeme i izbjegnu kaznu od 150 dolara za prve prijestupnike. Ljudima koji žive daleko u predgrađu Pariza ili u provincijama, predugo putovanje nije bilo na kartama, piše Life Site News.
Odaziv virtualnih podržavatelja nadmašio očekivanja
Usprkos ovogodišnjim presudnim događajima za život, značajno manje ljudi nego prijašnjih godina se priključilo skupu na Place du Trocadéro. No, pokazalo se da je virtualni sastanak putem Zooma daleko nadmašio očekivanja organizatora, čineći događaj, prema organizatorima, najvećom “fizičkom i virtualnom demonstracijom svih vremena”.
Na konferenciji za medije prije ovog događaja govorio je predsjednik Hoda, Nicolas Tardy-Joubert, politički predstavnik i nekadašnji čelnik pokreta “Manif pour tous” koji je 2013. organizirao milijunsku demonstraciju protiv “istospolnog braka”. “Trebali bismo bolje razumjeti razloge i posljedice pobačaja”, rekao je.
Tardy-Joubert također je govorio o patnjama i depresiji koje pobačaj uzrokuje kod žena koje su obično natjerane da ga izaberu te je istaknuo da većina žena ne izabire pobačaj slobodno.
Općenito, organizatori Hoda fokus su stavili na “nasilje i patnje i majke i djeteta” bez glasnog traženja ukidanja svih zakona o pobačaju, koji su sigurno postajali sve gori i gori od početne dekriminalizacije 1975. godine izmjenama i dopunama i ukidanjem niza prethodnih uvjeta za okončanje djetetova života.
Dok se Francuska suočava s novim bioetičkim zakonom koji bi omogućio genetičko uređivanje, istraživanja na embrijima i mnoge druge prijestupe uključujući i “medicinski” pobačaj iz psiho-socijalnih razloga, Jean-Marie Le Méné, predsjednik Zaklade Lejeune izjavio je za LifeSite da je problem francuskih zakona taj što je “teško vratiti se na početak”, tj. na Zakon iz 1975. koji je dopustio zamah pobačaja.
Primalja o prizivu savjesti
Marie, mlada primalja s više od 8 godina iskustva, govorila je detaljnije o svojim strahovima vezanim uz pokušaje ukidanja prava na prigovor savjesti za zdravstvene djelatnike, planu koji je Parlamentu podnijela skupina ekologa u Narodnoj skupštini i koji je usvojen u prvom čitanju u listopadu. Inzistirala je na tome da je prigovor savjesti ljudsko pravo.
Kasnije je za LifeSite ispričala da je bila dužna biti prisutna na kasnom “medicinskom” pobačaju, ali je tijekom postupka napustila operacijsku salu u suzama. U svom je profesionalnom životu uspjela izbjeći bilo kakvu izravnu implikaciju pobačaja. Ako prijedlog ukidanja prava priziva savjesti prođe, rekla je za LifeSite, a ona bi trebala biti u položaju u kojem ne bi mogla odbiti sudjelovati u pobačaju, napustila bi svoju karijeru primalje.
Pitanje prigovora savjesti, bioetički zakoni i plan da se produlji period u kojem bi se pobačaj smio izvršiti bili su u središtu skupa. Okupljeni su bili svih dobi, mnogi s maskama na licu kako bi udovoljili protuepidemijskim mjerama. Iako Hod nije vjerski događaj i ne potiče javne molitve, desetak dijecezanskih svećenika se pridružilo skupu, a neki su i potiho molili zajedno sa svojim vjernicima. Biskup Dominique Lebrun iz Rouena bio je osobno nazočan; Biskup Bernard Ginoux iz Montauabana, na jugozapadu Francuske, javno je izjavio da se pridružio događaju preko Zooma.
Drugi skup koji promiče zaštitu života održat će se u Parizu 31. siječnja. Tada će se tražiti odbacivanje revizije bioetičkih zakona o čemu će se uskoro raspravljati u Senatu.
Jean-Marie Le Méné za LifeSite je podsjetio i kako su francuski katolici uspješno izborili manje stroge uvjete za održavanje svetih misa te poslala poruku podrške Americi koja “ulazi u vrlo teška vremena”, piše Narod.hr
