Ukupan broj svećenika u svijetu smanjio se za 734 od 2022. do 2023., unatoč povećanju broja katolika za 16 milijuna, prema najnovijim dostupnim podacima koje je objavila vatikanska agencija Fides. Broj bogoslova u istom je razdoblju također razmjerno pao za 1.986, što potvrđuje da se dugotrajna kriza u Crkvi nastavila barem do nedavno.
Godine 2023. ukupno je bilo 406.996 katoličkih svećenika, prema Fidesu, a taj broj vjerojatno ne uključuje svećenike Bratstva svetog Pija X. (SSPX), kojih je na dan 1. studenoga 2025. bilo 733, ne računajući njihove biskupe.
SSPX, kao najveće društvo tradicionalnih svećenika, bilježi stalan rast broja svećenika od svoga osnutka 1970. godine. Broj svećenika Svećeničkog bratstva svetog Petra (FSSP) također je rastao uglavnom stabilnim tempom otkako je nastalo odvajanjem od SSPX-a 1988. godine, iako u manjoj mjeri.
Pad broja katoličkog klera na svjetskoj razini uzrokovan je svim kontinentima osim Afrike i Azije, jedinih područja koja bilježe porast broja svećenika: 1.451 u Africi i 1.145 u Aziji.
Međutim, čak i u Aziji broj bogoslova u 2023. godini smanjio se za 1.331. Prethodne godine broj bogoslova smanjio se za samo 375.
U Africi se broj bogoslova povećao za 383 u 2023. godini, što je znatno manji porast nego prethodne godine (726). Od 2023. Afrikanci čine gotovo svakog trećeg bogoslova u svijetu.
Značajno je i to da se broj redovnica u svijetu i dalje znatno smanjuje unatoč porastu broja katolika: u 2023. godini bilo je 9.805 redovnica manje, pa je njihov ukupan broj iznosio 589.423. Afrika i Azija ponovno su iznimka, s tek neznatnim porastom u Aziji (+46 redovnica) i znatnijim porastom u Africi (+1.804).
U međuvremenu, broj stalnih đakona, koji se mogu ženiti, nastavlja rasti na svjetskoj razini, s porastom od 1.234 stalna đakona u 2023. godini. Prema Fidesu, njihov se broj u Europi zadržava stabilnim, dok raste u Amerikama.
U Sjedinjenim Američkim Državama osobito se vidi da se broj svećenika zaustavio već 1965. godine, nakon Drugoga vatikanskog koncila, a zatim je počeo naglo opadati oko 1985., dok je katoličko stanovništvo nastavilo snažno rasti. To upućuje na to da su promjene u liturgiji i nauku vjere pokrenute Koncilom nanijele znatnu štetu duhovnim zvanjima.
U prilog toj povezanosti, jedno svjetovno istraživanje objavljeno 2025. godine pokazalo je da je Drugi vatikanski koncil „potaknuo pad“ sudjelovanja na katoličkoj misi u svijetu u odnosu na sudjelovanje u vjerskim obredima drugih religija, uključujući protestantsko kršćanstvo.
Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) utvrdio je da su „u usporedbi s drugim zemljama, katoličke zemlje doživjele stalan pad mjesečne stope sudjelovanja odraslih u vjerskim obredima koji je započeo odmah nakon Drugoga vatikanskog koncila“ 1965. godine, posljednje godine Koncila.
Čini se da se kriza zvanja znatno pogoršala tijekom pontifikata pape Franje. Prema Catholic World Newsu, nakon 1978. godine broj bogoslova dosegnuo je vrhunac od 120.616 u 2011., a zatim se blago smanjio na 120.051 u 2012. Do kraja 2013., nakon što je papa Franjo stupio na službu, njihov se broj smanjio na 118.251 – pad od 1.800 u samo jednoj godini.
