Neka u Iraku, kolijevci velikih religija – židovstva, kršćanstva i islama, „zašuti oružje!“, neka se prekine s nasiljem, ekstremizmima, klikama i nesnošljivošću, a razlike, umjesto da potiču sukobe, neka skladno surađuju u građanskom životu – rekao je papa Franjo u prvom govoru dugo očekivanoga i željenoga posjeta Iraku. Papa je, u prisutnosti 150 predstavnika iračkih vlasti, građanskoga društva i diplomatskoga zbora, u predsjedničkoj palači u Bagdadu istaknuo najvažnije teme Dokumenta o ljudskom bratstvu iz Abu Dhabija i enciklike Fratelli tutti.
Pozdravljajući prisutne Papa je prije svega rekao da je došao kao hodočasnik kako bi ohrabrio pastire, redovnike i vjernike Katoličke Crkve u njihovu svjedočenju vjere, nade i ljubavi u iračkom društvu. Obraćajući se posebno predstavnicima drugih Crkvi i kršćanskih crkvenih zajednica, islama i drugih vjerskih tradicija, Papa je poželio da nam – kako je rekao – Bog dade da hodimo zajedno, kao braća i sestre, u čvrstom uvjerenju da pravi nauk vjere poziva na vjernost vrijednostima mira, uzajamnoga poznavanja, ljudskoga bratstva i zajedničkoga života.
Spomenuvši potom svjetsku bitku protiv krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19, Sveti je Otac istaknuo da takva kriza zahtijeva zajedničke napore u brojnim potrebnim koracima, kao što je, primjerice, pravedna raspodjela cjepiva za sve ljude. Podsjećajući na svoju encikliku Fratelli tutti, istaknuo je da bismo trebali iznova razmotriti naš način života i smisao našega postojanja, kako bismo iz ovoga vremena kušnje izišli bolji nego što smo bili prije, te kako bismo budućnost gradili više na onomu što nas ujedinjuje nego na onomu što nas dijeli.
Papa se potom osvrnuo na patnju Iraka koji je posljednjih desetljeća trpio zbog strahota ratova, zla terorizma i sektaških sukoba, često potaknutih fundamentalizmom koji ne prihvaća miran suživot raznih etničkih i vjerskih skupina, ideja i različitih kultura. Spomenuo je pritom dramu jezida, nedužnih žrtava bezumnoga i nečovječnoga barbarstva, koji su proganjani i ubijani zbog vjerske pripadnosti, te su tako stavljeni u opasnost njihov identitet i opstanak.
Stoga je uputio snažan poziv svima da se međusobno, s našim razlikama, gledamo kao članovi iste ljudske obitelji. Vjerska, kulturna i etnička različitost, koja je tisućljećima obilježavala iračko društvo, dragocjeni je izvor iz kojega valja crpiti, a ne prepreka koju valja ukloniti. Irak je danas pozvan pokazati svima, posebno na Bliskom istoku, da razlike trebaju skladno surađivati u građanskom životu, a ne poticati sukobe – napomenuo je Papa.
Za bratski je suživot potreban strpljiv i iskren dijalog, zaštićen pravednošću i poštovanjem prava, što pak zahtijeva zauzimanje sviju kako bi se nadvladali suparništvo i suprotstavljanja. Podsjetio je stoga da Sveta Stolica i dalje poziva vlasti, u Iraku i drugdje, da svim vjerskim zajednicama omoguće priznanje, poštovanje, te pravā i zaštitu. Osvrćući se pak na najranjivije i potrebite u društvu, Papa je kazao da je važno razviti krepost solidarnosti, te napomenuo da posebno misli na one koji su zbog nasilja, progona i terorizma izgubili članove obitelji i drage osobe, vlastiti dom i primarna dobra. Spoznaja da smo odgovorni za krhkost drugih, trebala bi nadahnuti svaki napor kako bi se stvorile konkretne mogućnosti na gospodarskom planu, na području odgoja, te u brizi o stvorenomu, našem zajedničkom domu.
Odgovorni političari i diplomati pozvani su promicati bratsku solidarnost, suprotstavljajući se zlu korupcije, zloporabi vlasti i nezakonitosti, ali i graditi pravednost, povećavajući čestitost i transparentnost – kazao je papa Franjo te istaknuo – Samo se tako može povećati stabilnost i razviti zdrava politika koja će svima, posebno mladim Iračanima, pružiti nadu u bolju budućnost.
Dolazim kao pokajnik koji moli oprost za tolika razaranja i okrutnost – kazao je Papa te spomenuo svetoga Ivana Pavla II. koji – kako je rekao – nije štedio inicijative, i ponajviše, za to je prikazivao molitve i svoje trpljenje, koje Bog uvijek sluša. Na nama je da Njega mi poslušamo, da hodimo njegovim putovima.
Neka zašuti oružje! Ograničimo njihovo širenje, ovdje i posvuda. Neka prestanu pojedinačni interesi, oni vanjski interesi koje ne zanima lokalno stanovništvo. Neka se dade glas graditeljima mira! Malenima, siromašnima, jednostavnim ljudima koji žele živjeti, raditi, moliti u miru. Dosta je nasilja, ekstremizama, klikā i nesnošljivosti! – istaknuo je Papa te dodao – Neka se dade prostora svim građanima koji žele zajednički izgrađivati ovu zemlju, i to u dijalogu te iskrenom i konstruktivnom suočavanju; onima koji se zauzimaju za pomirenje i opće dobro, stavljajući na stranu vlastite interese. Zbog toga je važno zajamčiti sudjelovanje svih političkih, društvenih i vjerskih skupina, te svim građanima zajamčiti temeljna prava. Nikoga se ne smije smatrati građaninom drugog reda.
U promicanju mira, međutim, međunarodna zajednica – prema Papinim riječima – ima odlučujuću ulogu, u Iraku i na cijelom Bliskom istoku, kao i u obližnjoj Siriji u kojoj sukob traje već deset godina. Potrebna je globalna suradnja, također poradi suočavanja s gospodarskim nejednakostima i regionalnim napetostima. Izići u susret osnovnim potrebama brojne braće i sestara, djelo je ljubavi i pravednosti, i pridonosi trajnom miru.
Na kraju je papa Franjo ponovno spomenuo Dokument o ljudskom bratstvu iz Abu Dhabija kako bi istaknuo da se ne mogu Božjim imenom opravdavati ubojstva, progoni, terorizam i tlačenje, jer – kako je rekao – Bog Stvoritelj poziva nas širiti ljubav, dobronamjernost i slogu. Katolička Crkva, također u Iraku, želi biti prijatelj sviju, te kroz dijalog na konstruktivan način surađivati s drugim religijama, poradi mira.
