Siloam je mjesto gdje je, prema Evanđelju po Ivanu (Iv 9,1-12), Isus izliječio čovjeka koji je bio slijep od rođenja. Tekst glasi:
I prolazeći vidje čovjeka slijepa od rođenja. Učenici njegovi zapitaše ga: "Učitelju, tko sagriješi, ovaj ili roditelji njegovi, te se rodio slijep?" Isus odgovori: "Ni on ne sagriješi, ni roditelji njegovi, nego da se objave djela Božja na njemu. Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok je dan. Dolazi noć, kada nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta." Kad reče ovo, pljunu na zemlju, načini blato od sline, pomaza blatom oči slijepčeve I reče mu: "Idi, operi se u kupelji Siloamu - što prevedeno znači Poslan. - Otide dakle, opra se i dođe videći.
Prema članku koji je objavio Business Insider, a prenijela Aleteia, „zdenac će biti potpuno otkopan i prvi put u povijesti otvoren za javnost“.
Iako je njegov mali dio bio dostupan već nekoliko godina, veći dio bazena je uništen i prekriven nakon Prvog židovsko-rimskog rata (70. godine).
„Predstojeća iskapanja u potpunosti će razotkriti drevni zdenac, omogućujući posjetiteljima da ga vide kao dio turističke rute“, poručili su iz Izraelske uprave za antikvitete, Izraelske uprave za nacionalne parkove i Zaklade City of David.
Zdenac je bio dio jeruzalemskog drevnog vodenog sustava, a kasnije je postao mjesto od vjerskog značaja za drevne Židove. Hodočasnici su ga koristili za mikveh (ritualno kupanje) prije posjeta Hramu.
Mali fragment kamenog natpisa nedavno je pronađen u Siloamskom tunelu – vodenom kanalu koji vodi do Siloamskog jezera. Isklesan u antičko doba, tunel se sada nalazi u arapskom naselju Silwan, u istočnom Jeruzalemu. Svoj popularni naziv „Ezekijin tunel“, dobio je zbog najčešće hipoteze da datira iz vremena vladavine judejskog kralja Ezekije, između kasnog 8. i ranog 7. stoljeća pr. Krista.
Općenito se vjerovalo da ovaj tunel odgovara „vodovodu“ koji se spominje u 2. Kraljevima 20,20: „Ostala povijest Ezekijina, svi njegovi pothvati i kako je sagradio ribnjak i prorov da dovede vodu u grad, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa judejskih kraljeva?“
Biblijske priče zapravo objašnjavaju kako je kralj Ezekija pripremio Jeruzalem za nadolazeću opsadu Asiraca.
