Marijanska pobožnost, koja je usredotočena na činjenje zadovoljštine za uvrede i bogohule protiv Bezgrješnoga Srca Marijina – uključujući nijekanje njezina trajnog djevičanstva ili Bezgrješnoga začeća – obećava dvostruku milost onima koji u njoj sudjeluju s istinskom pobožnošću i pokajanjem: Gospinu pomoć u času smrti sa svim potrebnim milostima za spasenje te mir na zemlji.
Stogodišnjica te pobožnosti obilježava se 10. prosinca. U povodu njezina jubileja, „Savez prvih subota Fatime“ — svjetska federacija katoličkih skupina sa sjedištem u Francuskoj, čije je poslanje promicati i širiti tu pobožnost — pokrenula je 4. siječnja „Jubilej prvih subota Fatime 2025.“
Cilj inicijative je, prvo, upoznati ljude s Gospinim zahtjevom za vršenjem te pobožnosti, a drugo, zadobiti obraćenje svijeta, koje će donijeti mir po trijumfu Bezgrješnoga Srca Marijina.
„Pokažimo Bogu da se znamo jednom ujediniti kako bismo poslušali taj bitni Gospin zahtjev,“ rekao je Régis de Lassus, glavni koordinator Salve-Corde, krovne organizacije koja vodi inicijativu.
Savez, koji poziva pojedince da samostalno obavljaju pobožnost ili da se priključe ili osnuju „Skupinu prvih subota“, na svojoj mrežnoj stranici nudi kartu s označenim obližnjim skupinama (koje su zasad ograničene na Francusku), a ako u blizini ne postoji skupina, dostupni su alati za osnivanje nove. Također, svakoga mjeseca priređene su meditacije.
Četiri čina pobožnosti
Pobožnost je jasna, jednostavna i manje zahtjevna nego što bi se moglo misliti.
Kako je pojasnila časna Lúcia dos Santos, Blažena Djevica traži četiri čina pobožnosti svake prve subote kroz pet uzastopnih mjeseci: ispovijed unutar otprilike osam dana prije ili poslije subote s nakanom zadovoljštine (neki tvrde da tijekom ove jubilejske godine može biti i do 20 dana); sveta pričest (po mogućnosti na prvu subotu, ali dopušteno i unutar jednoga dana ako je potrebno); molitva pet desetica krunice; te, uz molitvu, 15 minuta razmatranja o jednoj ili više otajstava krunice.
Ove upute dane su 1925. u Pontevedri u Španjolskoj — osam godina nakon fatimskih ukazanja — kada se Blažena Djevica, s Djetetom Isusom uz sebe, naslonjena na svijetli oblak, ukazala časnoj Lúcii, tada jedinoj preživjeloj pastirici iz Fatime. Sestra Lúcia, kako je kasnije bila poznata, u to je vrijeme bila pripravnica kod sestara svete Doroteje u Pontevedri.
U ukazanju je Dijete Isus progovorilo Lúcii i zatražilo „sućut za Srce tvoje presvete Majke, prekriveno trnjem koje nezahvalni ljudi neprestano probadaju, a nema nikoga da učini čin zadovoljštine kojim bi se ono uklonilo.“
Nakon tih riječi progovorila je Blažena Majka, rekavši Lúcii:
„Pogledaj, kćeri moja, moje Srce okruženo trnjem kojim me nezahvalni ljudi probadaju svakoga trenutka svojim bogohulstvima i nezahvalnošću. Ti me barem pokušaj utješiti i reci da obećavam pomoći u času smrti, sa svim milostima potrebnima za spasenje, svima onima koji će prve subote, kroz pet uzastopnih mjeseci, ispovjediti se, primiti svetu pričest, izmoliti pet desetica krunice i ostati uza me petnaest minuta razmatrajući otajstva krunice, s nakanom da mi učine zadovoljštinu.“
Blažena Djevica otkrila je dva uvjeta za okončanje ratova: vršenje pobožnosti Prvih subota u cijeloj Crkvi te posvetu Rusije njezinu Bezgrješnom Srcu, zatraženu u kasnijem ukazanju u Tuyu (Tui), u Španjolskoj, 1929. godine.
No upravo je uvjet Prvih subota, „onaj koji je zaboravljen i koji se mora ispuniti što je prije moguće jer je duhovna i geopolitička situacija u svijetu katastrofalna, a Nebo čeka već gotovo stotinu godina.“
U homiliji u svetištu Gospe Guadalupske u Wisconsinu, prve subote lipnja ove godine, kardinal Burke je naglasio važnost te pobožnosti, rekavši da Gospina „ustrajnost u pobožnosti Prvih subota predstavlja divan izraz njezine nepokolebljive majčinske ljubavi.“
Prisjećajući se drugog viđenja u Pontevedri koje je Lúcia imala u veljači 1926., a koje se odnosilo na pobožnost Prvih subota, kardinal Burke je prenio kako joj je Dijete Isus reklo da je „mnoge duše“ započinju, ali „rijetke je dovrše, a i oni koji ih dovrše, čine to da bi primili obećane milosti.“ Dodao je da bi mu bilo draže da izvrše „pet desetica s gorljivošću i s nakanom zadovoljštine Srcu svoje nebeske Majke, nego da izmole 15 desetica mlako i ravnodušno.“
Kardinal je naglasio da ta pobožnost „nije usamljen čin, nego izražava način života, odnosno svakodnevno obraćenje srca Presvetom Srcu Kristovu, pod majčinskim vodstvom i brigom Žalosnog i Bezgrješnog Srca Marijina, na slavu Božju i spasenje duša.“
Također je ohrabrio vjernike, rekavši da, iako je Gospa jasno pokazala veliku patnju koja proizlazi iz neprihvaćanja pobožnosti njezinu Bezgrješnom Srcu, ipak je dala i riječi nade, istaknuvši da će „na kraju moje Bezgrješno Srce trijumfirati.“
Pobožnost u Burundiju
De Lassus je rekao da je, uz kardinale Burkea i Saraha, savez u kontaktu s mnogim biskupima diljem svijeta koji su skrenuli pozornost na tu pobožnost. Posebno je istaknuo biskupsku konferenciju Burundija, gdje je 10.000 vjernika 3. svibnja ove godine sudjelovalo u pobožnosti Prve subote — prvi put otkako je Gospa dala svoju poruku prije jednog stoljeća da se cijela Crkva jedne zemlje okupila kako bi odgovorila na Gospin poziv.
Dodao je da su i drugi prelati u postupku uvođenja te pobožnosti, kao i da su je „s vjerom prihvatili“ i samostani, rektori svetišta i drugi. U kolovozu je savez održao devetnicu s molitvom da bi papa Leon XIV izvršio pobožnost tijekom Jubileja nade 2025. godine.
Na pitanje hoće li se inicijativa nastaviti i nakon ove godine i obljetnice, de Lassus je rekao da je to samo „jedan korak“ u osiguravanju da se pobožnost slavi trajno te je skrenuo pozornost na „Gradove Prvih subota“ koji već postoje, gdje vjernici u stotinama gradova diljem svijeta obavljaju pobožnost, čineći sve sudionike „ujedinjenima u molitvi unutar Crkve.“
Podsjetivši da će 13. lipnja 2029. biti stota obljetnica zahtjeva za posvetu Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu, de Lassus je naglasio da „više nego ikad moramo raditi na tome da poslušamo Gospu, koristeći sredstva koja nam je dala, osobito krunicu i Prve subote.“
„Njezin trijumf mogao bi se dogoditi upravo tijekom ovih tri i pol godine koje povezuju te dvije obljetnice,“ rekao je. „Ovisi o nama.“
