Usred najljepšeg dijela Rima, blizu trga Piazza Barberini na kojem se nalazi poznata fontana Fontana del Tritone, nalazi se jedna od najbolje očuvanih tajni glavnoga grada: kripta ukrašena ljudskim kostima koje pripadaju mjesnim kapucinima franjevcima.
Da bismo razumjeli podrijetlo takve sablasne ideje, moramo se vratiti u 17. stoljeće kada je Papa Urban VII., brat lokalnog kapucina franjevca Antonia Marcella Barberinija, naručio izgradnju crkve koja bi zadovoljila potrebe kapucina franjevaca čija je kongregacija postajala sve veća. Crkva Santa Maria della Concezione dei Cappuccini sagrađena je zahvaljujući donacijama rimskih bogatih obitelji, a dizajnirao ju je arhitekt Antonio Casoni koji je odabrao miran interijer kao opreku ostalim raskošnim rimskim crkvama iz tog vremena.
Međutim, nije trebalo dugo da i Santa Maria della Concezione dei Cappuccini poprimi “intenzivan dekor”. Godine 1631., kada je izgradnja crkve završena, kardinal Antonio Barberini, nećak Antonia Marcella Barberinija, naredio je da se ostatci kapucina franjevaca koji su pokopani u kosturnici obližnjeg groblja premjeste u novu crkvu tako da svi kapucini franjevci “budu na istom mjestu”.
No, franjevci nisu htjeli ostatke spremiti u relikvijar ili na groblje, već su ih odlučili upotrijebiti za stvaranje složenih baroknih ukrasa. Izgradili su šest malih soba ukrašenih kostima 4000 kapucina franjevaca koji su preminuli između 1528. i 1870. godine, a neke od soba dobile su imena po vrstama kostiju, primjerice “Kripta lubanja” ili “Kripta zdjelica”.
Razlog ovog neobičnog prikaza ljudskih kostiju još uvijek nije jasan iako ga mjesna kongregacija kapucina franjevaca pripisuje svojim precima koji su željeli podsjetnik na nepredvidljivost smrti koja nas u svakom trenutku može snaći.
Sobe u kojima su također smještene i mumije kapucina franjevaca obučenih u čuveni smeđi habit s kapuljačom služile su i kao mjesta za molitvu i kontemplaciju.
Jedna rečenica koja je uklesana u ploču u jednoj od kripti potvrđuje objašnjenje kapucina. Na ploči piše: “Što ste vi sada, nekad smo bili mi, što smo mi sada, vi ćete postati.”
Zasigurno je na tisuće kapucina franjevaca dolazilo ovdje da razmišljaju o činjenici da će se jednog dana pridružiti svojoj braći.
Kripta se prvi put spominje u pisanom obliku u pismu iz 1775. godine gdje je francuski plemić i pisac Marquis de Sade napisao da nikada nije vidio ništa zanimljivije. I drugi su se pisci zanimali za neobične ukrase crkve Santa Marie della Concezione.
Stotinu godina kasnije, Mark Twain je spomenuo crkvu u 27. poglavlju svog romana The Innocents Abroad iz 1869. godine, a američki pisac romantičar Nathaniel Hawthorne spominje crkvu u romanu Mramorni faun iz 1860 godine.
Kapela je danas jedna od manje poznatih atrakcija u Rimu jer mnoge posjetitelje odbija njezina suhoparna vanjština.
Prevela Erika Radovic/Medjugorje-info.com
