"Tko si? Ja sam Gabrijel." Riječi su napisane na hebrejskom na kamenoj ploči, iz vremena drugog Jeruzalemskog hrama, prije više od 2000 godina, koju su beduini pronašli u prošlom desetljeću na području oko Mrtvoga mora, u Jordaniji. Radi se o najvažnijem arheološkom artefaktu, otkad su pronađeni svitci Svetog pisma između 1947. i 1956, koji je sada s proljeća izložen u Izraelskom muzeju. On je izvor, između ostalog, velike rasprave, budući da samo jedan redak zamagljen i teško čitljiv, koji se različito prevodi, prorokuje i predviđa, kako neki proučavatelji smatraju, smrt i uskrsnuće mesije, a moguće je da se radi o Isusu iz Nazareta.
Radi se o rijetkom artefaktu budući da predstavlja tekst napisan tintom na kamenu, koji se zadržao na površini i stoljećima ostao sačuvan polu zakopan na podu nekog natkrivenog mjesta ili pećine. Njezinih 84 retka, od kojih se može pročitati samo 40%, pripovijedaju o ukazanju arkanđela Gabrijela jednom ljudskom liku, kojemu najavljuje uništenje Jeruzalema. "Uskoro će svi narodi ratovati protiv Jeruzalema", uvjerava. Posljednji hram su uništili Rimljani 70. godine poslije Krista. Ime Gabrijel u tekstu se spominje tri puta.
Ovaj arkanđel prvi put se pojavljuje u Starom zavjetu u Danijelovoj knjizi, u apokaliptičkom kontekstu. U Lukinom evanđelju on je zadužen da navijesti Mariji rođenje Isusovo. Kuran ga poznaje kao Đibrila, nebesko biće koje objavljuje Muhamedu Božju riječ. U novoj postavci u Jeruzalemskom muzeju prikazane su reference na arkanđela u starim izdanjima svetih knjiga, od Biblije u hebrejskom rukopisu iz španjolskoga grada Burgosa iz 1260. godine, do jednog svitka otprije dva milenija.
"U stvari, ploča je svitak iz Mrtvog mora, ali od kamena. Slijedi istu tehniku pisanja, redaka i stubaca, a također je ispisana mastilom", objašnjava Adolfo Roitman, voditelj izložbe, naslovljene Ja sam Gabrijel. "To je dokaz da su riječi vječne, za razliku od ruševina iz onog vremena. Riječ ostaje u vremenu."
Ona je, između ostalog, sposobna neprestano proizvoditi kontroverze. U ovom slučaju, zbog nepotpunog 80. retka. Govori o sintagmi tri dana, odnoseći se na budućnost. Godine 2007, profesor i pročelnik biblijskih studija na Hebrejskom univerzitetu u Jeruzalemu Israel Knohl, usudio se objaviti jedan prijevod: "Za tri dana živjet ćeš."
To je uzburkalo biblijske studije. Je li postojao sveti tekst, prije vremena Isusa Krista, koji je prethodio konceptu uskrsnuća mesije? Jesu li prvi kršćani računali s jednom već prošlom paradigmom, koja je tvrdila da će mesija uskrsnuti treći dan? Je li možda mesija i njegov povratak u svijet živih dio židovske tradicije, a kršćani ga poslije učinili svojom?
Proteklih godina pokrenuta su istraživanja, organizirani simpoziji, debate i bezbroj članaka o tri hebrejske riječi na kamenu. Knohl se predomislio za prijevod. Sada prihvaća drugi, doslovniji: "Za tri dana znak će biti dat."
