Prema broju stanovnika i ekonomskoj aktivnošću, Montreal je drugi grad po važnosti u Kanadi. U njemu živi oko milijun i 700 tisuća stanovnika (kao dva Zagreba), a na širem području čak četiri milijuna stanovnika (kao cijela Hrvatska). Među tim mnoštvom djeluje i pet tisuća ljudi hrvatskog podrijetla.
Zanimljivo je da su u nastojanju europskih zemalja da istraže američki kontinent Hrvati sudjelovali već od samih početaka. Naime, francuski istraživač Jacques Cartier je 2. listopada 1543. godine prvi posjetio područje današnjeg grada Montreala. U njegovoj posadi bila su i dvojica mornara iz Hrvatske: Ivan Malogrudić iz Senja i Marin Masalarda iz Dubrovnika.
Ipak, Hrvati se naseljavaju u Montreal tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U početku su to bili tek pojedinci, samci. Nakon Drugog svjetskog rata doseljavaju se izbjeglice koje su ratne nevolje otjerale iz domovine, a teška poratna vremena izazvala su valove ekonomskih iseljenika, raznih struka i profesija, koji su se ubrzo dobro snašli i udomili te osnovali obitelji. Oni su sve više izražavali potrebu osnivanja Hrvatske katoličke misije.
Osnutak i razvoj hrvatske katoličke misije
Povijesni zapisi govore da je hrvatski franjevac konventualac fra Rafael Gršković 1938. godine iz američkog grada Garyja u Indiani došao u Montreal svojim sumještanima s otoka Krka. Namjera mu je bila da izvidi postoji li mogućnost za osnutak hrvatske župe u Montrealu. On se smjestio kod Slovaka i u njihovoj crkvi služio za Hrvate nedjeljne svete mise. Iako zbog malog broja hrvatskih obitelji nije uspio, njegova zamisao nije zamrla.
Nakon Drugog svjetskog rata franjevac fra Serafin Zečević i dominikanac o. Karlo Žanić povremeno su slavili svete mise na hrvatskom jeziku u raznim francuskim crkvama. Time su dali poticaj poglavarima hrvatskih franjevaca u Chicagu da konačno osiguraju stalnog hrvatskog svećenika.
Uprava hrvatskih franjevaca u Chicagu povjerila je 1960. godine službu misionara fra Serafinu Vištici. Prvi hrvatski Božić slavio se u vlastitim prostorijama na ulici Masson. Svoju malu crkvu posvetili su blaženom, a kasnije svetom Nikoli Taveliću. Misija je i službeno osamostaljena 1963. godine. Kako je broj Hrvata katolika rastao tako je rasla i želja da se osiguraju veći prostori za sve vjerske i društvene aktivnosti.
Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća rađaju se planovi za gradnju nove crkve. Uz vodstvo župnika fra Ivana Bradvice, arhitekta Hrvata Freda Romana Kovačevića i izvođača radova Rudolfa Komšića, planovi su provedeni u djelo. U nedjelju 11. studenoga 1979. godine svečanom svetom misom otvorena je crkva i hrvatski centar sv. Nikole Tavelića na ulici Place de la Savane. Vjerski, duhovni, kulturni, društveni i sportski život dobio je novi zamah. Proradila je hrvatska škola “Kraljica mira” i osnovana folklorna skupina “Kardinal Stepinac” koje su okupljale djecu i mlade. Roditelji i odrasli rado su se žrtvovali dobrovoljnim radom gdjegod je bilo potrebno.
Značajan doprinos životu misije dale su časne sestre dominikanke Kongregacije sv. Anđela Čuvara koje su od 1979. do 2021. godine pomagale u liturgijskom i pastoralnom radu. Sestre su mnoge naraštaje djece poučavale vjeronauk. S. Ivana je ravnala crkvenim pjevačkim zborom i predvodila dječje pjevanje u hrvatskoj školi. S. Mirka je vodila brigu o ministrantima, čitačima i administraciji u župnom uredu. Sestre su se brinule da nam crkva bude uredna i lijepo okićena. Također, zaslugom sestara prostor ispred crkve uvijek je bio ispunjen lijepim cvijećem. Teško je nabrojati što su sestre sve radile s odraslima i djecom oko raznih priredbi, proslava i svečanosti. Mnogo ljubavi su uložile u kuhinji oko župnih ručkova i piknika. Svake jeseni sestre su pripremale sarmu koju su cijenili mnogi ljubitelji hrvatske tradicionalne kuhinje.
Ljepota crkve
Naša crkva je mjesto molitve i susreta s Bogom u zajednici vjernika. Nekoliko hrvatskih umjetnika dalo je našoj crkvi i društvenim prostorijama trajnu umjetničku vrijednost.
Arhitekt Fred Roman Kovačević zamislio je i dovršio izgradnju. Zadarski franjevac fra Joakim Jaki Gregov izradio je oltarni poliptih, postaje križnog puta, 14 reljefa s biblijskim motivima i drveni kip sv. Nikole Tavelića od četiri metra. To je vjerojatno najveći kip sv. Nikole Tavelića na svijetu. Našu crkvu krase i dvije vrijedne slike Josipa Crnoborija: kardinal Alojzije Stepinac i Gospa iz Međugorja. Polukružni prostor u dvorani ispod crkve ukrasio je Rudolf Labaš prikazom 11 istaknutih hrvatskih kraljeva, knezova i plemića.
Misija u brojkama
Ova misija je duhovni dom za oko 200 aktivnih obitelji, odnosno oko 500 vjernika. Nedjeljna sveta misa slavi se subotom u 17 sati i nedjeljom u 11 sati na hrvatskom jeziku. Misija godišnje ima od pet do deset krštenja, isto toliko prvopričesnika i krizmanika. Godišnje bilježi nekoliko vjenčanja te od deset do 15 pogreba.
Kao i naš nebeski zaštitnik sv. Nikola Tavelić ne bojimo se izazova sadašnjosti. Hrabro kročimo u budućnost svjedočeći svim ljudima dobre volje Radosnu vijest Isusa Krista i ljepotu zajedništva Hrvata katolika u ovom dijelu svijeta.
fra Stipe Renić, župnik|dijaspora.hr
