U noći 2. prosinca održan je obred recognitio (potvrda, na latinskom) u bazilici svetog Petra. To je obred „rušenja zida“ koji čuva sveta vrata. Hodočašće kroz Sveta vrata središnji je događaj Jubileja. Prolazak kroz njih tijekom Svete godine simbolizira ulazak u novi život u Kristu i početak puta obraćenja.
Svečanost je otvorena molitvom koju je predvodio kardinal nadsvećenik bazilike Mauro Gambetti. Zatim su sampietrini , zaposlenici Bazilike Svetog Petra koji su odgovorni za nadzor i održavanje vatikanske bazilike, srušili zid koji zatvara Sveta vrata unutar crkve.
Nakon što je srušen zid koji štiti Sveta vrata, izvučena je metalna kutija sačuvana unutra od završetka Jubileja milosrđa, 20. studenoga 2016.
U kutiji se čuva ključ kojim će Sveti Otac otvoriti Sveta vrata u noći 24. prosinca. Također čuva ručke, pergament Zapisnika koji potvrđuje njegovo zatvaranje, četiri zlatne opeke i neke medaljice, među njima i one pontifikata Franje, Benedikta XVI. i svetog Ivana Pavla II.
Ista će se svečanost rušenja zidova koji štite sveta vrata u narednim danima održati u kjoš tri papinske bazilike: svetog Ivana Lateranskog, 5. prosinca održat će se u bazilici svetog Pavla izvan zidina, a 6. prosinca u crkvi svete Marije Velike. Ove će godine po prvi put u povijesti Crkve Papa otvoriti Sveta vrata u rimskom zatvoru Rebibbia.
Svečanost puna značenja
Jubilarna godina, jedan od najočekivanijih i najznačajnijih događaja Katoličke Crkve, obilježena je različitim svečanim obredima sa višestoljetnom tradicijom.
Godine 1499. papa Aleksandar VI želio je definirati obredne norme jubileja. Taj zadatak povjeren je tadašnjem meštru ceremonije, Johannesu Bruckardu, koji je uspostavio različite obrede koji se i danas slave, iako s nekim varijacijama.
Od jubileja 1500. do 1975. Papa je bio taj koji je započeo s rušenjem zida koji je zatvarao Sveta vrata. Čekićem, od zlata, a zatim od srebra, simbolično je tri puta udario u zid. Kasnije su zidari bili zaduženi da ga potpuno sruše.
Zid su nekada pokrivala jednostavna drvena vrata, koja su se uklanjala i zamjenjivala na početku i kraju svake Svete godine. No, 24. prosinca 1949. zamijenjena su brončanim vratima koja je blagoslovio papa Pio XII.
Godine 1975. modificiran je obred zatvaranja Svetih vrata, budući da se više nisu koristili lopatica i cigle, jednostavno su se zatvorila krila brončanih vrata, dajući veću važnost vratima nego zidu. U jubileju 1983. Ivan Pavao II. nije upotrijebio čekić prilikom otvaranja Svetih vrata.
Također 1975. godine započela je tradicija ugrađivanja metalne škrinje unutar zida, budući da su prethodno simbolični elementi poput zlatnih cigli umetnuti u smjesu kojom je zid ponovno građen.
Tijekom jubileja 20. stoljeća svaki od koraka koji čine obred rušenja zida bio je ponovno vraćen. Među njima je rušenje zida, vraćanje simboličnih objekata i svečana procesija s liturgijskim pjesmama.
aciprensa.com/Prijevod:medjugorje-info.com
