Počeo se slaviti u 2. ili početkom 3. stoljeća i to po židovskom lunisolarnom kalendaru i poklapao se sa židovskom Pashom koja se po židovskom kalendaru slavi na dan 14. nisana, a kao uspomena na oslobođenje i izlazak iz egipatskog ropstva.
Tek nakon Nicejskog crkvenog sabora 325. godine, kad kršćanska Crkva prihvaća Julijanski kalendar, ustaljuje se datum Uskrsa po solarnom kalendaru, iako ni tada datum nije bio usaglašen između raznih istočno-kršćanskih zajednica. Gregorijanski kalendar nastavak je Julijanskog, a svi datumi povijesnih događaja koji su se zbili prije 15. listopada 1582. godine odnose se, ako nije drugačije naznačeno, na Julijanski kalendar.
Blagdan Uskrsa od Nicejskog crkvenog sabora 325. godine do uključivo 1582. godine određivao se prema Julijanskom kalendaru. Isus je, prema izvještajima evanđelista, umro uoči židovske Pashe koja je padala 14. nisana (a toga je dana uvijek bio puni mjesec - uštap), a uskrsnuo u nedjelju nakon toga. Crkve u Maloj Aziji u starini su slavile Uskrs uvijek 14. nisana bez obzira kojeg je dana u tjednu padao. Ostale Crkve slave Uskrs u nedjelju nakon 14. nisana. Zbog toga dan Uskrsa nema određeni dan. Uskrs je uvijek prve nedjelje, nakon prvog punog mjeseca iza proljetnog ekvinocija!
Primjer za 2010. godinu: 21. ožujka - proljetni ekvinocij 30. ožujka - pun mjesec
Prva nedjelja nakon proljetnog ekvinocija i punog mjeseca je 4. travnja i tada je Uskrs.
zupa-mertojak.info
