Ukupno je bilo 45 hodočasnika: odgojitelji i djeca iz Doma za nezbrinutu djecu KLASJE, (15 osoba), iz Doma za odgoj mladeži OSIJEK (4 osobe) i po prvi puta članovi Udruge BREZA (10 osoba) koja skrbi o djeci slabijeg imovinskog stanja. U pratnji je, na vlastito inzistiranje bio i načelnik prve policijske postaje iz Osijeka jer je većina djece imala u dosjeima karakteristike problema u ponašanju. Ipak izgreda nije bilo, nego samo suza, bolnih ispovijedi, obraćenja (sam načelnik je na povratku plakao u autobusu) i prekrasnih osobnih svjedočanstava.
Program hodočašća je uvelike omela jaka kiša koja je padala i u subotu i u nedjelju, tako da su umjesto planirane molitve križnog puta na Križevcu s kojeg su se slijevale bujice vode, ipak križni put izmolili pokraj kipa Uskrslog. Na Podbrdo u ranim nedjeljnim jutarnjim satima otišlo je, također zbog kiše, samo par odraslih osoba, a nakon svete mise u 8 sati, krenuli su u obilazak Mostara i nastavili put kući.
Razlog zbog kojih je Dario (inače slabovidna osoba) započeo s organizacijom ovakvih hodočašća je prije svega osobne prirode. Naime, i Dario je kao mladić imao problema u ponašanju, pa sada, nakon obraćenja u 27 godini, žali za onim počinjenim u mladosti. Žao mu je da mu tada, dok je još bio mlad, netko nije pokazao Isusa i ovaj „drugi, uski put Evanđelja“, pa si je stoga dao u zadatak da ga on proba pokazati onima koji su već krenuli ili su u opasnosti poći „širokim putem zloće i kriminala“.
Djeca i svi hodočasnici, dirnuti su milostima koje su primili i ovaj put u Međugorju i već pitaju kada će biti slijedeće Hodočašće. Za nadati se da će Dario uspjeti dovesti u Međugorje i novu grupu ove djece u potrebi, i da će mu Providnost otvoriti put. Ovaj put, unatoč 250 poslanih mailova različitim firmama s molbom za podršku puta, nitko nije odgovorio. Put su pripomogli sami hodočasnici i Dario, a prevoznik i hotel „Matal“ iz Međugorja smanjili su troškove za 50 % pa je to pomoglo da hodočašće za djecu bude besplatno.
