U Međugorju je, kao i u drugim Marijanskim svetištima na ovaj svečani dan u kojem Crkva slavi blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, bilo mnoštvo hodočasnika. Puno ih se u molitvi od samoga jutra penjalo do Brda ukazanja gdje ih je dočekao Gospin kip ukrašen buketom suncokreta.
U župnoj crkvi sv. Jakova svete mise su prije podne slavljene u 8,00 i 11,00 sati. Svetu misu u 11,00 sati predslavio je fra Ivan Hrkać koji je u svojoj jednostavnoj isponatnoj propovijedi podcrtao značaj današnjeg blagdana, odnosno veličinu Marijinu koja je svoj 'da', svoju vjeru, provela u djela i tome želi i nas naučiti. Fra Ivan je između ostalog kazao: „Majka samo govori ono dobro i ponavlja ono dobro. Nekad bi rekli: 'De nam nešto novo reci!' A nismo prenijeli u svoj život ni ono što nam Gospa već dugo godina govori kroz svoje blagdane i svetkovine. Koliko nam se srce doista približilo njoj? I Majka kao i Isus vidi naša srca, vidi naše poteškoće i probleme, i želi da se okupljamo i da blagujemo tijelo Kristovo, tijelo koje je Ona darovala svijetu jer je rekla 'Neka mi bude…' rekla je svoj 'da'! I mi možemo reći svoj 'da', samo reči… ali učiniti svoj 'da', sprovesti ga u djela, odreći se svojih želja ponad onoga što je Božja volja, to nam postaje malo teže.“
Krunicu je na vanjskom oltaru župne crkve predmolio fra Jakov Jure Nikolić, a večernju svetu misu je predslavio mons. Aldo Cavalli apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje uz koncelebraciju fra Antonija Primorca i ostalih 73 svećenika. Misno slavlje je pjesmom uveličao veliki župni zbor „Kraljica mira“.
Mons. Cavalli je u svojoj kratkoj propovijedi koju je izrekao na hrvatskom jeziku podcrtao dvije važne poruke kojima nas uči današnji blagdan, kazavši: „Istočna crkva je iz više razloga u 4. stojeću odlučila slaviti 8. rujna blagdan Marijina rođenja. U 8. st. papa Sergio je izabrao isti dan, 8. rujna, kako bi i u zapadnoj crkvi slavili blagdan rođendan BDM.
Dvije misli o Djevici Mariji:
Prva točka: Marija iz Nazareta je po milosti UZOR KRŠĆANSKOG ŽIVOTA, po milosti je Bog izabrao nju, Mariju, poniznu djevojku u malenom selu Nazaretu. Po milosti ju je Bog nazvao Milosti puna. Po milosti joj Bog jamči: 'Ja sam s tobom!', po milosti joj je Duh Sveti dao dar postati Majka sina Božjega.
Kod Marije se sve dogodilo po milosti Božjoj. Marija iz Nazareta je na ovu milost odgovorila VJEROM: 'Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po Riječi tvojoj!'. U malenosti svog doma u Nazaretu, Marija je vjerno ostvarila poslanje koje je primila po milosti Božjoj, vjerna svom poslanju do kraja – pod križem s Isusom je bila ona, Marija, njegova majka. Upamtimo: Milost i vjera. Milost je Božji dar, vjera je naš odgovor. Djela autentična su posljedica onoga koji je primio milost i vjeruje.
Druga točka: Čitanja koja smo danas čuli iz knjige proroka Miheja i iz evanđelja po Mateju ne govore nam o Marijinom rođenju, govore nam o Isusovom rođenju. Marijin život je u zajedništvu s Isusovim životom. Marija je njegova majka. U 8. st. prije Krista, prorok Mihej naviješta rođenje u Betlehemu, pravog pastira, pravog nositelja mira. Sin Božji, Isus, je rođen u Betlehemu od Marije djevice.
Ulomak iz Evanđelja koji smo čitali nam predstavlja rođenje Isusa: „Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus, koji se zove Krist.“ Čitavo Evanđelje nam govori o Isusu. Marija je izabrana biti majka Isusova. Ulazeći na dubok i jedinstven način u Božji nauk i odgovarajući čitavim svojim bićem. Neka nam Bog pomogne ući poput Marije u njegov naum i odgovoriti čitavim svojim životom.“
Nakon svete mise, kao inače četvrtkom, uslijedilo je jednosatno, klanjanje Presvetom Oltarskom sakramentu.
