U priopćenju je navedeno da je riječ isključivo o pastoralnoj službi, nastavljajući se na misiju posebnog vatikanskog izaslanika za Međugorje, koja je 11. veljače 2017. bila povjerena nadbiskupu Hoseru i koju je on očito uspješno odradio.
“Svrha poslanja apostolskoga vizitatora je osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji tamo odlaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost”, stoji na kraju priopćenja.
Prema Kanonskom pravu, apostolski administrator je od strane pape imenovani upravitelj određene biskupije, dijela biskupije ili pak crkvenog teritorija, što u praksi znači da je Vatikan crkveno-pravno preuzeo ingerenciju nad Međugorjem. Imenovanje apostolskog administratora za Međugorje je tek logička posljedica vatikanske politike prema Međugorju.
Već je 2010. godine papa Benedikt XVI. sazvao tzv. Međugorsku komisiju na čelu s kardinalom Ruinijem. Pored nekolicine vatikanskih službenika i činovnika, članovi Komisije bili su i kardinali Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić, Julián Herranz te Angelo Amato. Osim kardinala, članovi Komisije su bili psiholozi Tony Anatrella i Mijo Nikić, antropolog Achim Schütz, crkveni pravnik David Jaeger, mariolog Salvatore Perrella, predstavnik Kongregacije za nauk vjere Krzysztof Nykiel te teolozi Pierangelo Sequeri, Franjo Topić, Mihály Szentmártoni i Nela Gašpar. Dodatni član Komisije bio je Poljak Zdzislaw Józef Kijas. Komisija je tijekom četverogodišnjeg istraživanja konzultirala dostupne arhive tajnih službi bivše Jugoslavije i brojne stručnjake.
Komisija je u svojoj analizi potvrdila autentičnost prvih sedam ukazanja. Prema izvorima poznatog vatikanskog insajdera Andree Torniellija, članovi Komisije smatraju da su djeca u tom trenutku bila psihofizički zdrava, slobodna od bilo kakva utjecaja druge ili treće strane, sama iznenađena događajima i pod konstantnom istragom i pozornošću tadašnje milicije i Udbe.
Nakon pročitanog izvješća, papa Franjo je zadužio poljskog nadbiskupa Henryka Hosera da pripremi “pastoralno rješenje” za Međugorje. Iako nadbiskup Hoser nije bio zadužen za doktrinarni dio, a Vatikan još nije donio konačan sud, Hoser je već prošle godine izjavio da je uvjeren kako će ukazanja biti priznata jer, prema njegovim riječima, teško je povjerovati da bi šestero vidjelaca 36 godina moglo lagati.
Tko je mons. Henryk Hoser? Novoimenovani apostolski vizitator u Međugorju nadbiskup Henryk Franciszek Hoser je liječnik opće prakse, član Družbe katoličkog apostolata (palotinci), dugogodišnji afrički misionar, vatikanski čovjek za specijalne zadaće te jedan od najpopularnijih poljskih biskupa.
Hoser je rođen 1942. u Varšavi, gdje je 1966. završio studij medicine. Nakon završenog studija, radio je dvije godine kao liječnik na odjelu interne medicine u bolnici Ziębicach. Iako se 1969. pridružio družbi palotinaca, nije zapostavio svoju struku nego je, u dogovoru sa svojim redovničkim poglavarima, nastavio raditi kao liječnik. 1974. je u Varšavi zaređen za svećenika te već 1975. odlazi u misije u Ruandu, gdje ostaje do 1993.
Osim što je vršio najodgovornije crkvene i pastoralne funkcije u Ruandi, važno je napomenuti da je vodio program za liječenje oboljelih od side u Ruandi. Uz sve pastoralne i liječničke obaveze u Ruandi, Hoser je obavljao službu apostolskog vizitatora u Ruandi te sudjelovao na posebnoj vatikanskoj sinodi o Africi.
Njegov zemljak, papa Ivan Pavao II., 2005. imenovao ga je titularnim biskupom i tajnikom Kongregacije za evangelizaciju naroda. Njegov nasljednik, papa Benedikt XVI., imenovao ga je 2008. novim varšavskim nadbiskupom. Papa Franjo ga je prošle godine imenovao posebnim vatikanskim izaslanikom za Međugorje, a nedavno i apostolskim vizitatorom sa specijalnom zadaćom za Međugorje.
Nadbiskup Hoser u Poljskoj kotira kao konzervativan čovjek vjeran nauku i idejama Ivana Pavla II., te uživa dobar ugled čovjeka dijaloga i praktičnih rješenja.
poskok.info
