"Koliko zdravoga optimizma u riječima što ih je izgovorio jedan od najvećih svetaca, sv. Ignacije Loyola, osnivač isusovaca, hodočasnik, aristokrat duha i čovjek poslušnosti Crkvi! Promijenivši doista svoje srce, pretvorivši se od sebičnoga i raspuštenoga vojnika u nesebičnoga i svetoga čovjeka, bio je doista sposoban djelovanjem svoje Družbe mijenjati i svijet.
Sv. Ignacije rodio se 1491. godine kao Inigo de Loyola, dvanaesto i najmlađe dijete u baskijskoj plemićkoj obitelji. Bio mu je "namijenjen" put vojničke slave i bogatstva kojim je i zakoračio, prvo kao paž, pa mladi časnik koji je volio rukovati oružjem. Slobodarski i pomalo raskalašen život prekida mu se teškim ranjavanjem koljena, u obrani tvrđave Pamplone 1521. godine.
Provodeći sate i sate u bolesničkoj postelji, mladom Inigu Božje nakane s njime otkrile su se gotovo slučajno. Zahvaljujući pisanoj riječi! U cijelome dvorcu Loyola, naime, nije bilo nikakvoga štiva osim "Života Isusova" od Ludolfa kartuzijanca i "Legenda o svecima" od Jakova de Voragine. Iako se Ignacije "opirao" čitanju te literature, dosada ga je tako pritisla da je i te knjige uzeo u ruke. Uzeo, prvo ih pomalo listao, pa onda uronio u njihove dubine, spoznajući Božju volju i poruku. Bio je to prelomni trenutak.
Nakon ozdravljenja kreće u hodočašća, a u gradu Manresu zastaje u jednoj spilji gdje u razmišljanju provodi godinu dana. Tu doživljava potpunu preobrazbu, tu nastaje i njegova knjižica "Duhovne vježbe", odgojno štivo kojim će kasnije i sam tolike ljude privući vjeri, te postati zaštitnikom duhovnih vježbi. Potom sv. Ignacije studira u Parizu, završava teologiju i postaje doktor filozofije. Oko sebe okuplja skupinu sposobnih studenata, a svi zajedno na Veliku Gospu 1534. daju zavjet da će krenuti putem križa, siromaštva i navještanja vjere. Tako nastaje Družba Isusova, koju će šest godina kasnije papa Pavao III. potvrditi kao novi red. Red koji će već do 1556., godine smrti njezina utemeljitelja i pisca Konstitucija Družbe, sazrijeti i razgranati se po cijeloj Europi, a zahvaljujući Franji Ksaverskome i na dalekom Istoku. Red koji će doista, osobito u to prijelomno doba kada se u Crkvi javlja Lutherova i Calvinova buna, mijenjati svijet silnim utjecajem na religiozni i kulturni život.
