Držeći važnim otajstvo duhovnog majčinstva Marije koja od iščekivanja Duha Svetoga do Pedesetnice nikada nije prestala brinuti kao majka za Crkvu hodočasnicu, Sveti Otac je odredio da ponedjeljak nakon Duhova, spomendan Marije Majke Crkve bude obvezatan za čitavu Crkvu rimskog obreda. Tim spomendanom, ističe se u dokumentu, Papa želi da poraste majčinski osjećaj Crkve u pastirima, redovnicima i vjernicima, kao i iskrena marijanska pobožnost.
Uredba ističe da je Marija u isto vrijeme majka Krista, Sina Božjega i majka udova Njegovog mističnog tijela, to jest Crkve. Također podsjeća da je taj naslov već prisutan u „osjećaju za Crkvu” još od svetog Augustina, te da je tijekom stoljeća Crkva častila Mariju naslovima koji su na neki način bili prikladni, kako se vidi u tekstovima duhovnih pisaca, kao i u nauku Benedikta XV. i Leona XIII. Upravo je na temelju toga blaženi Pavao VI. na kraju trećeg zasjedanja Drugog vatikanskog koncila proglasio Blaženu Djevicu Mariju Majkom Crkve, to jest čitavog kršćanskog naroda. U dokumentu dalje stoji, da je Apostolska Stolica 1975. godine predložila zavjetnu misu na čast Majke Crkve, koja je zatim uvrštena u Rimski misal. Tijekom godina je također odobreno uključenje proslave "Majke Crkve" u liturgijski kalendar nekih zemalja poput Poljske i Argentine.
Komentirajući uredbu, kardinal Robert Sarah, prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, izrazio je nadu da će to slavlje, prošireno na cijelu Crkvu, podsjećati sve Kristove učenike da ako žele rasti i ispuniti se Božjom ljubavlju, moraju ukorijeniti svoj život u tri stvarnosti: križ, hostiju i Djevicu. Ta tri otajstva – istaknuo je kardinal Sarah – Bog je dao svijetu da izgradi, učini plodnim i posveti svoj nutarnji život i da nas vodi prema Isusu Kristu.
