U nedjelju 14. rujna, na rođendan Roberta Francisa Prevosta, unaprijed je objavljeno nekoliko ulomaka iz razgovora, uz biografsku knjigu naslovljenu León XIV: Ciudadano del Mundo, Misionero del Siglo XXI (Lav XIV.: Građanin svijeta, misionar 21. stoljeća), koju je 18. rujna, na španjolskom jeziku objavila nakladnička kuća Penguin Peru.
Među prvim pitanjima postavljenima papi Lavu XIV. bilo je pitanje o situaciji u Gazi. Iako je bilo određenog pritiska na Izrael iz Sjedinjenih Američkih Država, i unatoč nekim izjavama predsjednika Trumpa, nije bilo jasnoga odgovora u svrhu ublažavanja patnje stanovnika – ističe Papa. To je vrlo zabrinjavajuće, s obzirom na uvjete u kojima toliko ljudi, posebno djece, pati zbog prave gladi. Ubuduće će im biti potrebno mnogo medicinske skrbi, kao i humanitarne pomoći. Papa se nada da ljudi neće postati neosjetljivi na to što se događa u Gazi. Strašno je vidjeti te slike na televiziji… čovjek ne može podnijeti toliko boli – ističe Papa.
Što se tiče uporabe riječi ‘genocid’ koja se – kako primjećuje Papa – sve više rabi u svezi s dramom u Gazi, istaknuo je da službeno, Sveta Stolica ne smatra da se, što se toga tiče, u ovom trenutku može dati bilo kakva izjava. Postoji vrlo tehnička definicija onoga što bi mogao biti genocid – pojašnjava te dodaje: Ali sve više ljudi potiče to pitanje, među kojima su dvije grupe za ljudska prava u Izraelu koje su dale izjavu.
I dalje što se tiče geopolitike, papa Lav XIV. se osvrće na drugoga globalnog aktera, na Kinu. Jamči da će nastaviti politiku koju Sveta Stolica slijedi već nekoliko godina, ne misleći da je mudriji ili iskusniji od svojih prethodnika. Već je dugo u stalnom dijalogu s više kineskih osoba i nastoji postići jasnije razumijevanje kako Crkva može nastaviti svoju misiju, poštujući i kulturu i političke probleme, kao i značajnu skupinu katolika koji su godinama proživljavali jednu vrstu ugnjetavanja ili teškoća u slobodnom življenju svoje vjere bez pristajanja uz jednu stranu. To je vrlo teška situacija – primjećuje Papa.
Općenito, prvi Papa iz Sjedinjenih Američkih Država ne vjeruje da njegovo podrijetlo može mnogo utjecati na globalne dinamike. Međutim, nada se da će to utjecati na odnos s američkim biskupima, u kojemu je bilo trvenja tijekom prethodnoga pontifikata. Činjenica da sam Amerikanac znači, među ostalim, da ljudi ne mogu reći, kao što su učinili s papom Franjom, „on ne razumije Sjedinjene Američke Država, jednostavno ne vidi što se događa“, napomenuo je Papa.
Potom pojašnjava: Nemam namjeru miješati se u stranačku politiku. I što se tiče odnosa s Trumpom kaže da bi bilo mnogo prikladnije da se crkveno vodstvo u Sjedinjenim Američkim Državama angažira s njim. Naravno, ako bi bilo specifičnih pitanja – kazao je – ne bih imao nikakvih problema to učiniti. To uključuje ljudsko dostojanstvo i migrante koji su tema koja Papu zabrinjava. U tom smislu podsjeća na Pismo koje je papa Franjo poslao svim biskupima Sjedinjenih Američkih Država, u kojemu traži da prime one koji dolaze u zemlju tražeći bolji život. To je značajna gesta – kaže papa Lav XIV. te napominje da je vrlo zadovoljan što vidi kako su američki biskupi primili tu ideju. Sjedinjene Američke Države su – dodaje – moćan su akter na svjetskoj razini, to valja priznati, a odluke se katkada donose više na temelju gospodarstva nego ljudskoga dostojanstva.
Papa spominje također nedavne Trumpove izjave, kada je rekao da ga nema namjeru susresti, dok je – dodao je tada Predsjednik – „njegov brat dobar dečko“. Mislio je pritom na Papina starijeg brata Louisa, kojega je primio u Bijeloj kući nekoliko dana nakon konklave. Jedan moj brat susreo se s njim i bio je vrlo otvoren o njegovim političkim mišljenjima – potvrdio je Papa. O Louisu govori i na drugom mjestu u intervjuu, kada, opisujući svoj odnos s obitelji (osim sa starijim, i s drugim bratom Johnom), kaže: „Još uvijek smo vrlo bliski, iako je jedan od njih politički vrlo daleko“.
Veliki je prostor u intervjuu posvećen krizi seksualnog zlostavljanja u Crkvi. To je kriza koja još uvijek nije riješena – odmah ističe Papa, tražeći veliko poštovanje prema žrtvama, od kojih brojne nose ožiljke zlostavljanja tijekom cijeloga života. Papa Lav XIV. navodi podatke koji pokazuju da je više od 90% osoba koje iznesu optužbe, istinske su žrtve. Odnosno, ništa ne izmišljaju. Međutim, ima dokazanih slučajeva lažnih optužbi te je nekim svećenicima uništen život. Optužba ne poništava pretpostavku nevinosti – ističe Papa. Stoga i svećenike treba zaštititi, odnosno optuženi treba biti zaštićen, valja poštovati njegova prava. Ali čak i govor o tomu katkada je za žrtve uzrok veće patnje.
U svakom slučaju – objašnjava – pitanje seksualnog zlostavljanja ne može postati središte pozornosti Crkve. Velika većina osoba angažiranih u Crkvi – svećenici, biskupi i redovnici – nisu nikada nikoga zlostavljali. Stoga ne možemo dopustiti da se cijela Crkva usredotoči isključivo na to pitanje.
U intervjuu se govori i o LGBTQ+ osobama i ženama. Što se tiče prvoga pitanja papa objašnjava da ne želi promicati polarizaciju u Crkvi. Govori o deklaraciji Fiducia supplicans, ističući da je poruka tog dokumenta: naravno, možemo blagosloviti sve, ali ne bismo trebali tražiti način za ritualizaciju nekog blagoslova. Papa Lav XIV. svakako prihvaća poticaj pape Franje na prihvat „todos, todos, todos“: Svi su pozvani, ali ne zbog specifičnoga identiteta, nego zato što su svi djeca Božja. To, međutim, ne podrazumijeva promjenu doktrine. Smatram vrlo nevjerojatnim, u skoroj budućnosti, da će se crkveni nauk promijeniti u vezi s onim što Crkva uči o seksualnosti, s onim što Crkva uči o braku – kaže Papa – odnosno o obitelji koju čine muškarac i žena, blagoslovljeni u sakramentu braka.
Neće se promijeniti ni učiteljstvo o ređenju žena. Papa kaže da će nastaviti stopama pape Franje, imenujući žene na vodeće dužnosti na raznim razinama u životu Crkve. Kontroverzno je pitanje ono takozvanih đakonica, potaknuto tijekom posljednjega zasjedanja Sinode. Za sada nemam namjeru mijenjati crkveno učenje o tom pitanju – kaže papa Lav XIV.
Otvorenije je Papino stajalište o financijskoj situaciji Svete Stolice. Papin je pristup pragmatičan. Počinjem imati jasniju ideju – kaže Sveti Otac te navodi niz detaljnih pitanja kao što je pozitivan rezultat od više od 60 milijuna eura zabilježen u proračunu APSA-e za 2024. godinu; mirovinski fond koji „valja razmotriti“ („univerzalni problem“); kriza zbog bolesti COVID-19 koja je pogodila Vatikanske muzeje, jedan od najznačajnijih izvora prihoda za Vatikan. Moramo izbjegavati pogrješne odluke koje su donesene posljednjih godina – napominje Papa spominjući slučaj sa zgradom u Londonu, koja je u središtu sudskog postupka koji je potaknuo veliki publicitet.
Papa zatim govori o “značajnim koracima” poduzetima tijekom pontifikata pape Franje u svrhu kontrole i ravnoteže. Međutim, moramo paziti da se ne opustimo i kažemo da je kriza gotova. Mislim da moramo nastaviti raditi na tome, ali ne gubim san zbog toga i mislim da je važno prenijeti drugačiju poruku – kaže papa Lav XIV.
Što se tiče reforme, papa Lav najavljuje odluke u Rimskoj kuriji, poput ukidanja ili transformacije izoliranog načina na koji djeluje svaki dikasterij. To je – prema Papinim riječima – svojevrsni “izolirani mentalitet” koji je katkada doveo do nedostatka dijaloga i komunikacije. I to je ponekad uvelike ograničavalo i štetilo upravljanju Crkvom.
Papa se također osvrće na pitanje tridentinske mise. Više od pitanja, to je problem, jer su neki upotrijebili liturgiju kao “političko sredstvo”. To je vrlo žalosno. Uskoro će – kaže Papa – biti prilike da se sjedne za stol sa skupinom ljudi koji podupiru tridentinski obred, i možda se problem može riješiti kroz sinodalnost.
Izvan crkvenoga područja, Papa se osvrće na – kako je rekao – destruktivne lažne vijesti (fake news) te govori o umjetnoj inteligenciji, u koju „izuzetno bogati“ ulažu dok potpuno ignoriraju vrijednost ljudskih bića. Crkva mora intervenirati, jer postoji ozbiljan rizik da će digitalni svijet krenuti svojim putem i da ćemo svi postati pijuni. U tom je smislu ispričao anegdotu o osobi koja je tražila dopuštenje za stvaranje „umjetnog“ Pape kako bi svatko mogao imati osobnu audijenciju. „Rekao sam: ‘Neću to odobriti.’ Ako postoji netko tko ne bi trebao biti predstavljen avatarom, rekao bih da je Papa na vrhu popisa“ – rekao je papa Lav XIV.
