Karol Jozef Wojtyla rođen je 18. svibnja 1920. u Wadowicama u Poljskoj. Za biskupa je zaređen 1958., a za papu je izabran 16. listopada 1978. i time postao 264. papa i 263. nasljednik apostola Petra u povijesti Katoličke Crkve.
Tijekom pontifikata imao je više od stotinu međunarodnih apostolskih putovanja, a Hrvatsku je pohodio tri puta. Prvi put, 10. i 11. rujna 1994. godine kada je bio u Zagrebu. Drugi pohod bio je od 2. do 4. listopada 1998. godine. Tom prigodom je pohodio Zagreb i Split, te Mariju Bistricu gdje je blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca. Treći pohod bio je od 5. do 9. lipnja 2003. godine. Papa je tada pohodio Dubrovnik i blaženom proglasio Mariju Propetog Isusa Petković, potom Osijek i Đakovo, Rijeku i Zadar.
U Bosni i Hercegovini bio je 12. i 13. travnja 1997. u Sarajevu, te 22. lipnja 2003. kada je u Banjoj Luci blaženim proglasio Ivana Merza.
Papa Ivan Pavao II. poduzeo je 146 pastoralnih posjeta u Italiji, a kao biskup Rima posjetio je 317 od sadašnje 332 rimske župe. Poduzeo je i 104 apostolska putovanja u svijetu kao izraz stalne pastoralne skrbi Petrova nasljednika za sve Crkve.
Među njegove glavne dokumente ubraja se 14 enciklika, 15 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 45 apostolskih pisama. Papi Ivanu Pavlu II. pripisano je i pet knjiga: “Prijeći prag nade” (listopad 1994.), “Dar i otajstvo: o pedesetoj obljetnici moga svećeništva” (studeni 1996.), “Rimski triptih”, razmatranja u poetskoj formi (ožujak 2003.), “Ustanite, hajdemo!” (svibanj 2004.) i “Sjećanje i identitet” (veljača 2005.).
Papa Ivan Pavao II. proslavio 147 obreda beatifikacije u kojima je proglasio 1338 blaženih, te 51 kanonizaciju s 482 proglašena sveca. Održao je devet konzistorija na kojima je kreirao 231 kardinala (i jednoga in pectore). Predsjedao je na šest plenarnih skupština Kardinalskoga zbora.
Od 1978. sazvao je 15 skupština Biskupske sinode: šest redovnih općih skupština (1980., 1983., 1987., 1990., 1994. i 2001.), jednu izvanrednu opću skupštinu (1985.) i osam posebnih skupština (1980., 1991., 1994., 1995., 1997., 1998. [dvije] i 1999.).
Dana 13. svibnja 1981. na Trgu Sv. Petra na njega je izvršen težak atentat. Spašen majčinskom rukom Majke Božje, nakon duga oporavka oprostio je svome atentatoru i, svjestan da je primio novi život, pojačao je svoje pastoralne napore herojskom velikodušnošću.
Njegova pastirska skrb izražena je, uz ostalo, i u uspostavi brojnih biskupija i crkvenih pokrajina, u objavljivanju Zakonika kanonskog prava zapadne i istočnih Crkava, te Katekizma Katoličke Crkve. Predlažući narodu Božjem vremena osobite duhovne snage proglasio je Godinu Otkupljenja, Marijansku godinu, Godinu Euharistije te Veliki jubilej 2000. Približio je nove naraštaje određujući proslave Svjetskoga dana mladih.
Umro je u Rimu, u vatikanskoj Apostolskoj palači, u subotu 2. travnja 2005., u 21.37 sati, uoči Bijele nedjelje ili Nedjelje Božjega milosrđa koju je on ustanovio. Pogrebno slavlje na Trgu Sv. Petra i ukop u vatikanskim špiljama proslavljeni su 8. travnja.
Blaženim je proglašen 2022, a svečanim obredom beatifikacije pred papinskom bazilikom Sv. Petra 1. svibnja 2011. predsjedao je papa Benedikt XVI., njegov neposredni nasljednik i suradnik kroz duge godine u službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Tri godine kasnije, 2014., papa Franjo proglasio ga je svetim. Obred kanonizacije Ivana Pavla II. i Ivana XXIII., 27. travnja 2014. na Trgu sv. Petra, predvodio je papa Franjo u nazočnosti tada pape emeritusa Benedikta XVI.
IKA je objavila njegove govore, pozdrave i poruke upućene Hrvatima, njih gotovo 850, koje je sabrao isusovac prof. dr. Božidar Nagy u knjizi Papa Ivan Pavao II. govori Hrvatima.
