Na čelu sa svojim biskupima okupilo se oko 200 svećenika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine ili podrijetlom iz BiH koji obavljaju razne službe u pastoralu ili raznim crkvenim institucijama. Svećenicima se pridružilo i nekoliko ovogodišnjih đakona iz svih biskupija i provincija u BiH.
Na Susretu sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine predvođeni predsjednikom mons. Tomom Vukšićem, nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata BiH. U Livnu je bio i kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru, kao i drugi biskupi: nadbiskup mons. Aldo Cavalli, apostolski vizitator za župu Međugorje, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, zatim mons. Amaury Medina Blanco, otpravnik poslova Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini, fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, fra Miro Šego, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i drugi svećenici raznih službi.
Riječi dobrodošlice u ime franjevačke zajednice u Livnu, u kojoj su devetorica svećenika te jedan đakon i trojica novaka, poželio je gvardijan fra Pere Kuliš. Pošto je poimence pozdravio sve nazočne biskupe, ukratko je progovorio o livanjskoj crkvi i samostanu čija je gradnja započeta 1854. godine po nacrtu Franje Moisea i trajala je pola stoljeća. Interijer crkve je u baroknom, a vanjski izgled u romaničkom stilu. Zanimljivo jer da su ulazna vrata napravili i darovali trapisti iz Banja Luke te da su nove orgulje nabavljene 2015. i imaju tri manuala, 41 registar i 3. 010 svirala. U sklopu samostana nalazi se Franjevački muzej i galerija.
Uslijedila je svečana molitva Srednjeg časa iz božanskog časoslova koju je predvodio biskup Komarica kao biskup domaćin jer Livno teritorijalno pripada Banjolučkoj biskupiji. Nakon kratkog čitanja biskup Komarica je izrekao prigodnu meditaciju izrazivši radost da „kao članovi prezbiterija Mjesnih Crkava naše zemlje – okupljeni oko Krista, koji nas je pozvao u ovu uzvišenu službu – upravo obavljamo liturgijski čin, koji pripada čitavom Kristovom mističnom, njegovoj Crkvi“. „Zapravo sam Krist, jedini vječni Veliki Svećenik, vrši svoju svećeničku službu po nama, članovima njegove Crkve, koji, pored euharistijskog slavlja, osobito obavljanjem božanskog časoslova, bez prestanka hvalimo Gospodina i posredujemo za spasenje svega svijeta“, kazao je biskup Komarica te progovorio o tri izmoljena psalma i odlomak i kratko čitanje. „Bog, koji nam se objavio, i koji nas je pozvao u svoju uzvišenu službu, jest Bog usredotočen na nas ljude, na ovaj naš svijet, na ovu našu zemlju, na naše župljane i na sve ljude oko nas, i On je Spasitelj svih ljudi, Spasitelj cijelog čovječanstva, cijelog svijeta! Njegovo obećanje danas nama glasi, da nam On pomaže u svakoj našoj potrebi i nevolji i da On život svakog od nas i cijelog čovječanstva – i ljudski gledano – protiv svake nade – vodi ka sigurnom cilju. Svi mi, odn. svaki od nas, ima sigurnu, u-temeljenu nadu da će Bog zasigurno i na nama ispuniti svoje obećanje“, poručio je biskup Komarica.
Potom je rektor Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Đuliano Trdić održao prigodno predavanje na temu: „Živjeti svećeništvo bez Boga - Put u nesretan i promašen život. Kazao je da je moguće živjeti svećeništvo bez nadnaravne razine, horizontalno, samo na jednoj ljudskoj razini, ali da to sa sobom nosi mnoge gorke posljedice za Crkvu, pojedinca koji tako živi i za duše kojima je poslan. “Svećeništvo nije uloga ili radno mjesto. Ako maknem nadnaravno, ako maknem Boga, ako maknem vjeru u vječni život, što sam ja”, zapitao je rektor Trdić dodajući da je cilj njegova izlaganja “prepoznati u sebi klice zaborava Boga kako bismo izbjegli put u nesretan i promašen život”. Kazao je da je nerijetko bilo moguće u Crkvi, u odsustvu Boga: da službenici Crkve u svom služenju sakramenata, ispovijedima, pastoralnom radu, duhovnim vodstvima, čak ostavljajući vanjski dojam svetosti, pokriju svoje najogavnije strasti. “Služba u Crkvi, življena isključivo kao socijalna uloga, postaje vremenom duhovno sterilna, egocentrična, lišena kršćanskog identiteta... Naša vjera je prekrasan Božji dar i nijedna analiza, ma koliko bolna bila, ne oduzima nam radost jer smo Božji, jer znamo tko smo i kamo idemo. Tko ima Boga ne poznaje pesimizma i ne poznaje malodušje. Papa Ivan Pavao II., jednom je zgodom naglasio kako u periodu moderne i postmoderne, vrijeme razvoja sloboda i hedonizma, na poseban način treba naglasiti transcendental ljepote vjere. Naša je vjera lijepa, naš je poziv najljepši poziv na svijetu”, poručio je don Đuliano na kraju svog izlaganja.
Za pristup sakramentu pomirenja nazočne svećenike pripravlja bosanski franjevac, profesor fra Stipo Kljajić. Vrhunac susreta je svečano Euharistijsko slavlje koje će predvoditi nadbiskup Vukšić u zajedništvu s nazočnim biskupima i uz koncelebraciju svih okupljenih svećenika.
Trenutni broj svećenika u sve četiri (nad) biskupije u Bosni i Hercegovini (Vrhbosanska, Banjolučka, Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska) Tako trenutno u Bosni i Hercegovini živi i djeluje ukupno 553 dijecezanska i redovnička svećenika. Vrhbosanska
nadbiskupija ima 215 svećenika od kojih njih 141 živi i djeluje na teritoriju nadbiskupije; Banjolučka biskupija broji 29 misnika od kojih 20 u dijecezi; Mostarsko-duvanjska biskupija ima ukupno 65 svećenika, a njih 51 je na teritoriju biskupije; Trebinjsko-mrkanska biskupija 28 od čega su 23 trenutno u biskupiji; Franjevačka provincija Bosna Srebrena broji 256 svećenika od čega 201 na teritoriju provincije, a Hercegovačka franjevačka provincija ima ukupno 171 misnika od čega u provinciji njih 105. Tom broju treba dodati trojicu svećenika Karmelićana u samostanu Zidine pokraj Tomislavgrada, četvoricu misnika Salezijanaca u Žepču, trojicu članova Družbe Isusove na Grbavici u Sarajevu te dvojicu Dominikanaca u župi Klopče u Zenici kao i šestoricu svećenika Grkokatoličkog vikarijata u BiH Križevačke eparhije. U odnosu na isto vrijeme prije tri godine, kada je održan 4. Susret svećenika, u Bosni i Hercegovini trenutno ima 33 svećenika manje nego u istom razdoblju 2019. godine.
Od početka lipnja 2019. godine do kraja svibnja 2022. godine preminuo je ukupno 71 svećenik u svim biskupijama i u obje franjevačke provincije u BiH. U isto vrijeme zaređeno su 53 nova svećenika odnosno 18 manje nego što ih je preminulo.
Susreti svećenika BiH se održavaju svake tri godine naizmjence u Vrhbosanskoj nadbiskupiji te Banjolučkoj i Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i to u mjestima koja se nalaze u graničnom dijelu spomenutih dijeceza: Kupresu (Vrhbosanska nadbiskupija), Livnu (Banjolučka biskupija) i Tomislavgradu (Mostarsko-duvanjska biskupija.
Inicijator ovih trogodišnjih susreta misničkog zajedništva je Vijeće za kler Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kojemu predsjeda biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. (kta)
