Prije početka slavlja prisutnima se obratio upravitelj Svetišta kapucin fra Stanko Dodig zaželjevši svima dobrodošlicu i potaknuvši ih da iskrena srca zažele nebeskoj Majci sretan rođendan.
Mons. Palić je u uvodnom promišljanju istaknuo da se u Svetištu Gospe od Milosrđa na poseban način štuje Blažena Djevica Marija kao Majka milosrđa, kao Gospa od Milosrđa „koja nas sjeća upravo na tu Božju vlastitost da je on Bog dobar, Bog ljubavi, Bog milosrđa koji nam prašta“.
„Radosna srca pozdravljam sve vas,“ rekao je mons. Palić na početku homilije, „i drago mi je što današnji blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije slavim u ovom biskupijskom svetištu, Gospe od Milosrđa, uz koje sam i uz koju sam, tu iz susjedstva, učio hodati svoje prve svećeničke korake u ovoj biskupiji i rastao u pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji i sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću.“
Dodao je da dijete u majčinoj nazočnosti bez straha i sa sigurnošću započinje svoj hod, pušta se iz njezina naručja, znajući da majka uvijek bdije nad njim. „S tim osjećajem i u toj vjeri sam i sȃm rastao“, rekao je, „a vjerujem da i svatko od vas ovdje večeras osjeća u svome srcu i u životu moćni Marijin zagovor.“
Marijinim „DA“ postavljen je temelj boljem svijetu
Govoreći o blagdanu Rođenja Blažene Djevice Marije, mostarsko-duvanjski biskup kazao je da se taj blagdan rađa iz pobožnosti kršćanskoga naroda i dopire do naših generacija kroz sva prijašnja stoljeća. „Danas smo pozvani podići svoj pogled s naših aktivnosti i našega života i djelovanja, koje je često kaotično i uspavano, prema mladoj djevojci iz Nazareta. Ta djevojka iz Nazareta, Marija, svojom nam snažnom vjerom, svojim očekivanjem Mesije kojega je obećao Bog otaca, danas otvara horizonte ljepote i života prave vjere i razloga za radost.“
Napomenuo je da se Marija naziva „zorom jutarnjom“, te je nastavio da je pučka pobožnost potaknula Crkvu da slavi ne samo Isusovo rođenje, nego i rođendan njegove Majke Marije. Slaviti rođendan osobe uvijek znači radovati se u njezinoj prisutnosti i radovati se njezinom dolasku, kazao je biskup Palić.
Dodao je da se to događa na poseban način i s Marijom iz Nazareta. „Njezino rođenje slavimo kao izvor blagoslova za sve nas jer nam je po njoj dano spasenje u Isusu Kristu. Marijinim „DA“ Očevom planu spasenja postavljen je temelj boljem svijetu. I oni naši svakodnevni, oni mali „da“ Božjoj volji nositelji su blagoslova i spasenja i za nas i za one koji će doći nakon nas.“
Pozvao je vjernike da, dok su okupljeni oko Marije, „dok joj kao ‚rođendanski‘ dar“ donose „svoje strahove, žalosti, tjeskobe, neizvjesnost, ali i radosne trenutke vjernosti i hrabrog i svjedočkog vjerničkog života“, poslušaju njezin odgovor koji glasi: „Što god vam rekne, učinite!“ (Iv 2,5).
Bog nije impresioniran čovjekovom veličinom i postignućima
U nastavku homilije mons. Palić protumačio je prvo misno čitanje iz Knjige proroka Miheja te objasnio vjernicima da je prorok Mihej djelovao u isto vrijeme kad i prorok Izaija, u 8. stoljeću prije Krista. Bilo je to vrijeme kada Asirija zauzima sjeverno Izraelsko kraljevstvo i odvodi deset plemena u zarobljeništvo. Teško je i neizvjesno pitanje izraelske budućnosti.
„Unatoč teškim okolnostima, Mihej je ohrabren Božjom porukom nade. Iz Betlehema najmanjeg, iz najmanjeg plemena rodit će se onaj koji će vladati Izraelom“, rekao je propovjednik te nastavio: „Betlehem je beznačajan, jedva se spominje i on i Judino pleme, jer je jedno od najmanjih, ali je veoma značajan Onaj koji će se roditi u Betlehemu. Bog odlučuje dovesti svoga veličanstvenog Mesiju iz ovoga grada. Bog izabire malo, tiho, usputno i tu čini nešto što mijenja tijek povijesti i vječnosti.“
Razmišljajući o tome zašto Bog na taj način djeluje u povijesti, biskup Palić ponudio je odgovor: „Bog tako djeluje, jer se onda nitko od nas ne može pohvaliti vlastitim dostignućem, nego jedino Božjim milosrđem i njegovim slobodnim izborom. Bog nije impresioniran čovjekovom veličinom, ne radi ništa da bi odvukao pozornost na naša postignuća, nego da bi pokazao svoju slobodu, ljubav, dobrotu i milosrđe.“
Objasnio je i da Božji izbor neznatnog Betlehema za rođenje njegovog sina pokazuje upravo to, „kako se nitko ne bi mogao pohvaliti da je veličina ili znamenitost grada ograničila božanski izbor“. „I što je još divnije“, istaknuo je biskup Palić, „i što uvijek iznova otkrivamo kad stojimo pred otajstvom Božjega izbora: izabrao je tebe i mene, brate i sestro, slobodno i bezuvjetno, u svoj našoj malenosti i slabosti da se i mi ne bismo hvalili svojom velikom pobožnošću i dostignućima i da bi i nama konkretno pokazao koliko nas u slobodi svoga izbora ljubi.“
Poruka prvog misnog čitanja, kazao je biskup jest: „Prorok Mihej, kao prorok nade, jasno nam daje do znanja da nam Isus Krist, pravi Mesija, osigurava Božja obećanja. Krist je „DA“ svih Božjih obećanja, pa ako vjerujemo Kristu, onda ćemo biti i baštinici obećanja.“
Izabranje i pripremanje Marije za njezino poslanje
Nadalje je biskup Palić, na temelju evanđeoskog ulomka (Mt 1, 1 – 16.18 – 23), skrenuo pozornost na to kako se Bog, za ostvarenje svoga plana spasenja, kroz povijest spasenja do danas služi različitim osobama. Naglasio je da evanđelist Matej uz mnoštvo muškaraca u Isusovu rodoslovlju spominje pet žena: Tamaru, Rahabu, Rutu, Bat Šebu i Mariju.
Četiri od spomenutih žena rodile su djecu u neregularnim i neočekivanim, pa i skandaloznim situacijama, podsjetio je na povijest spasenja, te dodao da su one i na takav način pridonijele ostvarenju Božjega plana.
„Evanđelist Matej ih spominje kao pripremu za jedno „najčudnovatije“ rođenje: djevičansko rođenje Isusa, Sina Božjega od Djevice Marije“, ustvrdio je mostarsko-duvanjski biskup te naglasio: „Bog na poseban način izabire i priprema Mariju, svoju neznatnu službenicu, za njezino poslanje da bude Majka Otkupiteljeva i u toj se posebnoj brizi zrcali Božja ljubav i veličina. Današnji blagdan po Mariji ukazuje i na Isusa, koji nam je objavio Boga koji je s nama i želi zauvijek ostati s nama. Kad je Božji Sin uzeo našu ljudsku narav, onda se približio našem palom, bijednom stanju; ali bio je savršeno slobodan od grijeha. Svaki put dok slušamo i čitamo imena u njegovom rodoslovlju, ne bismo smjeli zaboraviti koliko se nisko Gospodin slave sagnuo i ponizio da spasi ljudski rod.“
Sv. Josip – čovjek tišine i jedne riječi
U Godini sv. Josipa biskup Palić se spomenuo i trećeg člana Svete nazaretske obitelji – sv. Josipa, koji je na sebi svojstven način sudjelovao u ostvarenju Božjeg plana spasenja. „Ako evanđelisti kažu za Mariju da je događaje iz Isusova života nosila u svome srcu i o njima razmišljala, to se isto tako može primijeniti i na sv. Josipa“, kazao je.
Običava se reći da sveti Josip nikada nije izrekao ni jednu riječ koja je ostala zabilježena u Svetom pismu. „To nam je poruka da treba znati slušati Josipovu tišinu, koja u današnjem svijetu punom riječi i poruka glasno govori“, poručio je biskup.
Dodao je i da postoji jedna zabilježena riječ koju je vjerojatno Josip izgovorio. U evanđeoskom ulomku se mogla čuti anđelova riječ Josipu: „Ti ćeš mu nadjenuti ime Isus!“ (Mt 1,21) U židovskoj tradiciji otac je osmoga dana pri obrezivanju trebao dati ime djetetu, objasnio je biskup te je naglasio: „Izgleda da je Josip, ipak, čovjek jedne riječi, riječi „Isus!“ Kao da je cijeli svoj život izgovarao tu konačnu riječ Boga Oca: Isus, što znači „Bog spašava“. Šutnja i vršenje Očeve volje govor je Josipova života.“
Među koncelebrantima na svečanoj misi bili su provincijal kapucina fra Juro Šimić i predvoditelj devetnice pater Ilija Grgić, poglavar Družbe Misionara Krvi Kristove u Hrvatskoj. Na kraju slavlja svima prisutnima se iznova obratio upravitelj svetišta Dodig rekavši da je zahvalan Bogu i Gospi na lijepom vremenu kroz ovih deset dana i večeri. Zahvalio je propovjedniku devetnice kao i predslaviteljima misa na Malu Gospu, od 4 do 17 sati. Posebno je zahvalio mons. Paliću u ime cijele kapucinske zajednice na svakoj izgovorenoj riječi. Zahvalio je i svećenicima koji su pomogli u ispovijedanju, te vjernicima koji su pomogli u čišćenju i kićenju svetišta, zboru na pjevanju tijekom svih deset dana, čitačima, ministrantima, bogoslovima, sakupljačima milodara i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji proslave Male Gospe.
Svečano misno slavlje prigodnim Marijanskim pjesmama uveličao je zbor Gospe od Milosrđa.
Hodočasnici su tijekom cijelog dana sudjelovali u svečanoj proslavi blagdana u tom drevnom svetištu gdje su mise slavljene svaka dva sata tijekom prijepodneva od 4 sata ujutro, te dvije poslijepodne.
