Izjavu su predstavili tajnik Komisije prof. dr. Vladimir Dugalić, članica Komisije prof. dr. Dubravka Hrabar i član Komisije prof. dr. Stjepan Baloban.
Tajnik Dugalić na početku je ispričao predsjednika Komisije i đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića koji zbog obveza nije mogao doći. Kako bi se bolje shvatio kontekst unutar kojega je donesena izjava, istaknuo je da Crkva sebe poima kao sakrament spasenja u svijetu te da je njezina zadaća posvećivanje svijeta. „Jasno da iz te uloge ona i ima određeni moralni autoritet u određenom društvu. Jest da smo kao ljudi koji činimo Crkvu grešni i slabi pa možda nekada zasjenimo to svoje poslanje, ali upravo ova Izjava koju danas želimo predstaviti je na tom tragu poslanja Crkve“, rekao je dodavši da žele podijeliti svoja razmišljanja i tražiti najbolja rješenja za hrvatsko društvo.
Govoreći o Komisiji Iustitia et pax, poručio je da se ona oglašava kada smatra da je to uistinu potrebno. „Izjavu smo napisali u duhu Evanđelja i socijalnog nauka Crkve. Temeljno metodološko načelo socijalnog nauka Crkve je: vidjeti – prosuditi – djelovati. I u tom duhu u Izjavi vidjeli, prosudili, ali isto tako donijeli neke smjernice za djelovanje“, kazao je te istaknuo da im je jedini cilj pridonijeti općem dobru hrvatskoga društva dodavši da su, kao tijelo HBK, politički neutralni.
Prof. dr. Dugalić izdvojio je tri temeljna cilja Izjave. „Prvi cilj: ovom Izjavom jasno i nedvosmisleno želimo pozvati vjernike i ljude dobre volje na izbore i želimo reći da izlazak na izbore nije samo građanska dužnost, nego da to proizlazi iz naše vjere kao vjerska dužnost. Vjera nije privatna stvar pojedinca. Vjera ima svoju društveno-socijalnu dimenziju i kao takvu, svaki vjernik ima odgovornost skrbiti za opće dobro“, istaknuo je dodavši da je izlazak na izbore minimum skrbi za opće dobro.
Kao drugi cilj naveo je pomoć vjernicima i ljudima dobre volje u donošenju suda. „Nažalost, postoji tendencija zbog određenih nedavnih pojava da se mnogi obeshrabre i odustanu od izlaska na izbore. U ovoj Izjavi smo rekli da to ne smije obeshrabriti. Ako imamo prisutnost političke nekulture, pa čak možda i određenoga ponašanja koje graniči sa zakonitošću, to nije razlog da se obeshrabrimo i ne izađemo na izbore“, rekao je.
Poručio je da u trećem dijelu pozivaju ljude dobre volje da obrate pozornost na neke stvari. „Prvo, da promotre političke programe. Nas jako zanima kako pojedina politička opcija želi rješavati demografsko pitanje, pitanje iseljavanja, pitanje migracija, ali i niz drugih društvenih pitanja koje smo ovdje naveli“, rekao je. Potom je kazao da su istaknuli da im nije svejedno i kakav svjetonazor ima određena politička opcija naglasivši da vjernici po savjesti ne mogu podržati one koji bi pobačaj stavili u Ustav ili koji promiču rodnu ideologiju. Također je naglasio da treba promotriti kako pojedina politička opcija želi suzbijati i boriti se protiv korupcije.
Član Komisije prof. dr. Baloban govorio je o značenju općega dobra. „U Izjavi se obraćamo katoličkim vjernicima, ali i svim ljudima dobre volje, svim građanima Republike Hrvatske jer je za sve najvažnije kako u Hrvatskoj ostvariti opće dobro“, rekao je te pojasnio da je opće dobro, prema učenju socijalnog nauka Crkve, skup onih uvjeta društvenoga života koji grupama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitoga savršenstva. „Drugim riječima, opće dobro omogućuje svakom čovjeku da može živjeti dostojno čovjeka. A cilj društvenoga života jest povijesno ostvarivo opće dobro. Središnje pitanje, stoga, i ovih izbora jest koje je povijesno ostvarivo opće dobro u ovom trenutku u Hrvatskoj“, kazao je. Pojasnio je da to za predstojeće izbore znači: kako omogućiti takve uvjete života kojima će svaki, baš svaki hrvatski građanin, moći živjeti dostojno čovjeka bez obzira na imovinsko stanje, znanstveni status ili položaj koji trenutačno obnaša u društvu i državi.
Naglasio je da Crkva ima legitimno pravo, kao i svaka kršćanska zajednica u Hrvatskoj, da javno iznese svoje mišljenje o predstojećim izborima. Ponovio je da Izjava nije političko ni vjersko-duhovno obraćanje, nego da je riječ o socijalnom govoru Crkve koji se temelji na socijalnom učenju Katoličke Crkve.
Iz prvoga dijela Izjave, izdvojio je da se vjernike podsjeća da nisu odgovorni samo za svoj privatni i obiteljski život, nego su suodgovorni i za život društvene zajednice u kojoj živi, tj. za opće dobro hrvatskoga društva i države. Rekao je također da je zadaća svih političara tražiti i težiti ostvarivom općem dobru u ovom trenutku u Hrvatskoj.
Potom je spomenuo dio Izjave koji govori o ključnim problemima u Hrvatskoj s kojima se treba suočiti u nadolazećem vremenu. „To je prvenstveno demografska kriza, dolazak stranih radnika, odnosno pitanje useljeničke politike, i u tom kontekstu poticanje povratka hrvatskih iseljenika, kao i zaustavljanje daljnjeg iseljavanja hrvatskih građana u druge zemlje“, naglasio je te podsjetio da Crkva u Hrvatskoj duže vrijeme upozorava na demografsku krizu. Spomenuo je i druga pitanja koja se navode u Izjavi.
Glede vrijednosnih i svjetonazorskih pitanja, istaknuo je da se spominju poštovanje vjerskih sloboda u javnom životu, poštovanje života od trenutka začeća do prirodne smrti, neradna nedjelja i pitanje rodne ideologije. „Potrebno je posvijestiti činjenicu da ne samo u osobnom i obiteljskom životu, nego i u javnom životu, moramo se boriti za sustav vrednota u kojem želimo živjeti u budućnost“, rekao je te dodao da se na kraju prvoga dijela Izjave govori o populizmu. „Na kraju ovog dijela Izjave stoji poziv svim hrvatskim građanima da se ne daju zavesti od onih koji ukazuju isključivo na propuste, a ne nude pozitivne programe koji bi mogli promijeniti situaciju na bolje. Političare pak, napose one koji se izjašnjavaju kao katolički vjernici, pozivamo da u duhu hrvatskog demokratskog i pluralnog društva, surađuju i s onim političkim opcijama koje se u svemu ne slažu s njima, ali se zauzimaju za vrijednosni sustav većine Hrvata i hrvatskih građana“, poručio je. Zaključio je pozivom političarima u „nadmetanju u pozitivnom“.
Članica Komisije prof. dr. Hrabar govorila je o ustavno-pravnom poretku. Rekla je da međusobno optuživanje, diskreditiranje drugih političkih opcija i njihovih kandidata za Hrvatski sabor, kršenje ustavnih odredbi i narušavanje ustavno-pravnog poretka države nisu ponašanja koja zaslužuju povjerenje građana. „A imaju usto iznimno negativan odgojni učinak na sve segmente društva: od obiteljskoga života preko škole do javnoga i osobito svakodnevnoga života“, poručila je te dodala da stoga pozivaju sve sudionike izbornog procesa da poštuju nepovredivo dostojanstvo svake ljudske osobe i pritom očuvaju dostojanstvo politike te pruže primjer političke kulture i zrelosti političkog ponašanja.
Istaknula je da Komisija poziva birače da na predstojećim izborima daju glas onima za koje smatraju da će biti spremni provesti nužne reforme i služiti općem dobru u interesu svih građana. „U ovom trenutku sveopće geopolitičke nestabilnosti u Europi, osobito izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu koja se na određen način proteže i do naših prostora, najmanje nam je potrebna politička nestabilnost i dovođenje u pitanje povjerenja u institucije, kao i u zakonitost parlamentarnih izbora koji su pred nama“, kazala je.
„Pozivamo građane vjernike i sve ljude dobre volje u Hrvatskoj da svojim glasom podrže one političare koji se zauzimaju za slobodnu Hrvatsku u okviru zajednice europskih naroda i za istaknuto mjesto Republike Hrvatske u Europskoj uniji, svjesni naravno da ona nije idealna“, poručila je prof. dr. Hrabar.
Istaknula je na kraju da izlazak građana na parlamentarne izbore predstavlja ostvarenje demokracije u svakoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. „Slobodna volja pri odabiru saborskih zastupnika odraz je dugoočekivane demokracije koju smo ostvarili državnim osamostaljenjem. Međutim, to je samo jedna strana pluralne demokracije. Drugu čini ozračje u kojem se izbori odvijaju“, ustvrdila je naglasivši važnost poštivanja državnih institucija.
Tajnik Komisije prof. dr. Dugalić govorio je na kraju o zaustavljanju korupcije u Hrvatskoj istaknuvši da je Hrvatska još uvijek percipirana kao zemlja u kojoj je u višem stupnju prisutna korupcija. „Zato smatramo i slažemo se sa svim onima koji kažu da među prioritete moramo staviti borbu protiv korupcije jer ona stvara nezdrave međuljudske odnose, nepovjerenje u državne institucije, ali i rezerviranost ulagača u razna područja gospodarstva“, rekao je naglasivši da je korupcija zlo koje se rađa u srcima onih koji se Boga ne boje i za ljude ne mare.
„Najodgovorniji za stvaranje uvjeta za prestanak korupcije su političari i zato borbu protiv korupcije svi moraju staviti kao svoj prioritet, uz jasno pitanje demografije i druga pitanja. Isto tako smo pozvali da sve političke opcije i koalicije prihvate etiku kao stup svoga života i ponašanja“, rekao je te istaknuo da borba protiv korupcije nije samo stvar političara, nego i odgovornost svih građana jer se to društveno zlo može iskorijeniti samo zajedničkom akcijom. „A to znači da je potrebno institucijama koje su zadužene za otkrivanje i suzbijanje korupcije dati veće ovlasti, a sâm proces razotkrivanja korupcije učini transparentnijim, bez senzacionalističkih i selektivnih izvješća u hrvatskoj javnosti“, dodao je.
Potom je rekao da je Komisija na kraju uputila završni apel jer nekultura dijaloga, koja je često prisutna u političkim raspravama, dovodi hrvatske građane u situaciju da ne žele izaći na izbore. „Želimo naglasiti da i neizlaskom na izbore, ipak se glasuje, ali tada prepuštamo drugima da odlučuju u naše ime“, naglasio je kazavši da su pozvali građane da ne glasuju protiv nekoga, nego da svojim glasom podrže one čija djela pokazuju da im se može vjerovati te kazne one koji nisu ispunili obećanja. „Pozivamo sve da daju osoban doprinos u planu stvaranja pozitivnog raspoloženja kako bi i ovi parlamentarni izbori protekli mirno i dostojanstveno, u ozračju zakonitosti i pravednosti, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske“, zaključio je prof. dr. Dugalić.
