Blagdan se spominje u liturgijskim tekstovima kao Rođenje Svete Marije ili, izvorno latinski, ″Natale Sanctae Mariae″. Potrebno je reći da je 431. godine, za vrijeme vladavine cara Teodozija II., održan u maloazijskome gradu Efezu sabor na kojemu je među ostalim utvrđeno da Isusovoj majci pripada naslov Bogorodica, ili grčki ″Theotokos″, te je od tada počelo njezino slavljenje u novom i višem ozračju. Nije dovoljno poznato da je riječ o najstarijemu marijanskom blagdanu na Zapadu.
U svjetlu rečenoga, kršćanski je svijet s nevjericom i zazorom doživio sadržaj dokumenta koji je potkraj studenoga 2021. procurio u javnost. U dokumentu birokrati Europske unije preporučuju da se ne koriste kršćanska imena Marija i Ivan, nego umjesto njih ″Malika i Julio″, tobože prikladnija za ″opisivanje međunarodnoga para″. Uz to je i savjet da se izbjegava spominjanje Božića i božićnoga vremena, a umjesto obraćanja ″dame i gospodo″ preporučen je rodno neutralan izraz poput ″kolege″.
Na to se papa Franjo osvrnuo rekavši da je dokument Europske unije o Božiću ″anakronizam″. ″U povijesti su mnoge, mnoge diktature to pokušavale učiniti. Pomislite na Napoleona… Pomislite na nacističku diktaturu, komunističku…″, rekao je Papa i upozorio: ″Europska unija mora preuzeti u ruke ideale otaca utemeljitelja, a to su ideali jedinstva, veličine, i paziti da se ne utire put ideološkoj kolonizaciji. To bi moglo dovesti do podjele zemalja i do propasti Europske unije.″
Papa je smjerao na oce utemeljitelje današnje ujedinjene Europe. Robert Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de Gasperi i Jean Monnet zasvjedočeni su u povijesti kao deklarirani kršćanski vjernici i vjerodostojni demokršćanski političari. Važno je dometnuti da je Katolička crkva pokrenula postupke za beatifikaciju de Gasperija i Schumana.
K tome se imamo stalno spominjati konstitutivnih korijena, duhovnih izvora i nosivih civilizacijskih stupova našega kontinenta – bez kojih nije razumljiv duh Europe i ona bez njih ne bi bila to što jest i što treba biti – a to su grčka filozofija, rimsko pravo i judejsko-kršćanska vjerska tradicija. Posrijedi je općeprihvaćena teza koju je razradio i to većma istaknuo francuski pjesnik i esejist Paul Valéry u predavanju održanom prije stotinu godina, 1922. u Zürichu.
Zajednica država koja siječe vlastite korijene i odriče se idealâ otaca utemeljitelja, ne može očekivati svijetlu budućnost. Neka Europi bude zaštita ″Nuestra Señora de Europa″, što je naslov na španjolskome koji je početkom 14. stoljeća dodijeljen Blaženoj Djevici Mariji kao zaštitnici Gibraltara i cijele Europe. Mnogostruki su poticaji i motivi za slavljenje imena Marijina.
Mihovil Letica
vaticannews.va
