Glavni uzroci nepohađanja predškolskog obrazovanja su siromaštvo, društvene nejednakosti, ratovi i elementarne nepogode
Obrazovanje u ranom djetinjstvu važan je čimbenik u psihofizičkom razvoju djece, što također određuje njihovu društvenu budućnost, osobito među nerazvijenim stanovništvom najsiromašnijih zemalja.
Danas, oko polovice djece u svijetu, odnosno 47 posto, ne pohađa predškolsku nastavu, što znači da se 175 milijuna djece ne odaziva na poziv predškolskih ustanova, podnoseći tako od početka duboke nejednakosti. Države podcjenjuju – upozorava Organizacija ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) – temeljnu investicijsku priliku za napredak svojih naroda. Naime, ako je u zemljama s najvišim primanjima četvero od petero djece upisano u predškolsku nastavu, taj se postotak u onima s najmanjim primanjima smanjuje na jedno od petero.
Istraživanja su pokazala da djeca koja su pohađala predškolsku nastavu imaju dvostruko više mogućnosti uspješno pratiti nastavu u osnovnim školama. Taj se jaz povećava u najnerazvijenijim zemljama, primjerice u Nepalu, gdje djeca koja pohađaju predškolsku nastavu imaju 17 puta veće mogućnosti završiti osnovnu školu i postići najosnovnije vještine u pisanju, čitanju i matematici. Općenito učenici koji su lišeni predškolske pripreme teže završavaju studije i češće ponavljaju godine; osim toga, manje su im mogućnosti da se osamostale i doprinesu razvoju naprednog i miroljubivog društva.
Glavni su uzroci razlika u predškolskom obrazovanju siromaštvo i društvene nejednakosti. U više od 60 zemalja najsiromašnija djeca imaju 7 puta manje mogućnosti, u odnosu na djecu bogatih obitelji, za pohađanje predškolske nastave. Oni koji žive u gradu imaju dva i pol puta više mogućnosti pohađati predškolsku nastavu u odnosu na one koji stanuju na selu. Važan je diskriminirajući čimbenik, osim gospodarskog blagostanja obitelji, obrazovanje majki. Djeca žena koje imaju srednjoškolsko obrazovanje imaju pet puta više mogućnosti pohađati predškolsku nastavu.
Drugi odlučujući uzrok su ratovi i elementarne nepogode. U 33 zemlje koje su pogođene sukobima ili vremenskim nepogodama žive 82 milijuna djece predškolske dobi, te jedno od četiri na svjetskoj razini, a najmanje dvije trećine njih ne pohađa predškolsku nastavu, te su na taj način lišeni vrijedne obrazovne i psihološke potpore kako bi nadvladali duševne potrese koje trpe.
Što se tiče ulaganja država, po svjetskom prosjeku, 6,6 posto je nacionalnih proračuna za obrazovanje namijenjeno predškolskom obrazovanju. U zemljama s najnižim prihodima izdvaja se 2 posto za predškolsko obrazovanje, dok u onim s najvišim prihodima 11 posto. Zbog toga je izvršna ravnateljica UNICEF-a, Henrietta H. Fore apelirala: Ako želimo svojoj djeci dati veće mogućnosti za život kako bi uspjeli u svjetskom gospodarstvu, odgovorni moraju dati prednost i sredstva koja će biti namijenjena predškolskom obrazovanju. Organizacija ujedinjenih naroda stoga poziva vlade da ulože najmanje 10% svojih nacionalnih sredstava u obrazovanje, te da za sve uvedu barem godinu dana obaveznog predškolskog obrazovanja.
