Uz postojeće oznake za spol – “muški” i “ženski”, u rodnom listu će se odsad moći navesti i “ostalo”, stoji u tekstu zakona koji još mora odobriti zastupnički dom parlamenta, donosi Narod.hr.
“Nikog ne treba diskriminirati”
“Nikoga ne treba diskriminirati zbog njegova spolnog identiteta”, rekla je ministrica pravosuđa, socijaldemokratkinja Katarina Barley, dodavši da se ovakva modernizacija građanskog društva odavno trebala ostvariti.
Ustavni sud je objasnio da zakon štiti identitet osoba koje svoj spol ne mogu definirati ni kao muški ni kao ženski s obzirom na to da kod njih i analiza kromosoma upućuje na to da nisu ni žene ni muškarci.
Velika koalicija konzervativaca Angele Merkel i socijaldemokrata primjenjuje na ovaj način odluku Ustavnog suda iz 2017.
Pravosuđe dalo rok za legalizaciju “trećeg spola”
Najviše njemačko pravosudno tijelo zastupnicima je dalo rok do kraja 2018. da izglasaju legalizaciju pojma “treći spol”.
Dosad, preciznije od svibnja 2013. u Njemačkoj je roditeljima bilo moguće ostaviti praznim polje u kojemu se navodi spol.
Ovo će biti prvi put da zakon priznaje da postoje ljudska bića koja nisu ni muško ni žensko ili su oboje te da postoje ljudi koji se ne uklapaju u tradicionalne pravne kategorije. Promjena je uvedena kako bi se smanjio pritisak da roditelji moraju brzo donijeti odluku o kontroverznim operacijama prilagodbe spola kod novorođenčadi. Drugim riječima, umjesto da podvrgnu novorođenče liječničkom zahvatu u slučaju urođene spolne aberacije, oni sad mogu ostaviti djetetu da samo odluči kojeg je spola kad odraste.
Iduće su Nizozemska i Austrija
Njemački zakon slijedi izvješće Etičkog vijeća, neovisnog tijela stručnjaka iz 2012., koje je tada zaključilo da osobe s razlikama u spolnom razvoju pate zbog društvenog neznanja i manjka poštovanja u medicinskoj profesiji.
U izvješću je citirana izjava osobe rođene 1965. bez jasno definiranih genitalija, koja je odmah kastrirana bez znanja roditelja: “Nisam ni muškarac ni žena. Ja sam doktorska zakrpa”.
I ostale europske države slijede njemački primjer. Na ozakonjenju “trećeg spola” rade Nizozemska i Austrija.
Austrijski ustavni sud je mjesec pokrenuo postupak ukidanja obveze upisa spola u registar rođenih. Učinio je to nakon što muškarac koji se smatra “međuspolnom” osobom u Austriji zatražio da mu se u registar rođenih umjesto “muškarac” unese oznaka “inter”, “drugo” ili “X”, ili da se ukloni oznaka spola.
Austrijski ustavni sud navodi kako registriranje spola nije ustavna obveza, ali i da je Ustav ne zabranjuje. Ukoliko država odluči za registraciju spola građana, a budući da se radi o intimnom aspektu privatnog života koji postaje javno vidljiv, država je, smatra austrijski Ustavni sud, obvezna jamčiti da upis spola odražava “individualni rodni identitet osobe”.
Ova odluka austrijskog ustavnog suda posljedica je rodne ideologije, koja definira “rod” kao društveni konstrukt odvojen od spola, što znači da muškarac može tvrditi da je biološki jedno, a društveno drugo – žena ili nešto treće, a tu definiciju nameće i Istanbulska konvencija.
Podsjetimo, Plenkovićeva vlada je tvrdila kako i nakon usvajanje Istanbulske konvencije nema nikakve pravne osnove za uvođenje trećeg roda, u kojem bi se muškarac i žena mogli izjašnjavati. Vlada je odbacila interpretacije Istanbulske po kojoj će svatko moći odabrati hoće li biti muškog, ženskog ili neutralnog spola. Sve to u javnost su plasirali protivnici Istanbulske konvencije iako nema nikakve veze s istinom, poručila je tada Vlada.
Po podacima Ujedinjenih naroda između 0,05 posto i 1,7 posto svjetske populacije je “interseksualno”. Statistički raspon je toliko velik da se postavlja pitanje je li uopće moguće smisleno i jednoznačno definirati “interseksualnu” osobu, što dovodi u pitanje sam pojam.