Bentzen je, kako prenosi hkm.hr, napisala ovaj članak 2019. proučavajući kako prirodne katastrofe djeluju na religioznost te je pojavom pandemijske krize htjela proučiti na koji način je ova kriza utjecala upravo na tu temeljnu karakteristiku duboko usađenu u čovjeka. S obzirom da je koronavirus dosad pogodio više od 200 zemalja svijeta, Bentzen je htjela istražiti na koji način je to djelovalo na odnos prema religiji. Podaci pokazuju kako se u mnogim zemljama, nakon što je zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, drastično povećao broj traženja informacija o molitvi. Ovo povećanje najveće je od 2004., odnosno otkad Google bilježi podatke traženja informacija preko svoje tražilice, piše Svjetlo Riječi.
Osim što je internetska potražnja sve veća, vjernici te oni koji tek pronalaze vjeru, imaju i velike mogućnosti s obzirom na broj župa, svećenika i katoličkih organizacija koji koriste mogućnosti digitalnog svijeta te omogućavaju duhovni rast i u ovim vremenima, stoji na stranici Hrvatske katoličke mreže.
Glavni tajnik za komunikacije Američke biskupske konferencije James L. Rogers naveo je za CNS da je potražnja vrlo vjerojatno također povezana s time što ljudi traže praktične savjete kako početi ili osnažiti molitveni prostor u vlastitom domu.
Mnogi vjernici koji su ovom situacijom odvojeni od vlastite župe i ne mogu ići u crkvu traže izgubljeno zajedništvo putem interneta, međutim, ima i onih koji nisu bili povezani s Crkvom, ali sada traže ono duhovno što su možda dosad zanemarivali.
U zaključku Bentzen zaključuje kako mi ljudi imamo tendenciju koristiti se religijom kako bi se nosili s krizom, pa tako i aktualna pandemija koronavirusa nije iznimka. Također je poručila kako će se intenzitet pretraga najvjerojatnije povećati s pogoršavanjem krize, ali njezini zaključci su naišli i na neslaganje. Pojedini istraživači tvrde kako se dobiveni podaci mogu odnositi na ljude koji bi u normalnim okolnostima pohađali vjerske službe, ali su trenutno u tome spriječeni.
Izvor:
Svjetlo riječi
